INTERVJU Igor Jurić za 24sedam otkriva detalje razgovora sa ocem Mateja Periša: On je jak čovek, a pitanje je gde je nastavak snimka

10.01.2022

07:00

0

Tri pitanja su ključna za razrešenje misterije nestanka mladića iz Splita

INTERVJU Igor Jurić za 24sedam otkriva detalje razgovora sa ocem Mateja Periša: On je jak čovek, a pitanje je gde je nastavak snimka
igor_juric_matej peris - Copyright ATA Images/M.M./Mup RH

Slučaj nestalog mladića iz Splita koji je u Beograd došao da proslavi Novu godinu potresao je čitav region. Dok srpska policija intenzivno traga za Matejem Perišom, u Beograd je doputovao njegov otac koji ne gubi nadu i već više od deset dana čeka da se zajedno sa sinom vrati kući.

Borac i podrška roditeljima, ali i nadležnim organima, jeste još jedan otac koji je pre skoro osam godina na surov način izgubio petnaestogodišnju ćerku Tijanu, Igor Jurić.

Igor aktivno učestvuje u potrazi za mladićem iz Splita, ali i u potragama za nestalim osoba širom Srbije, i oslonac je mnogim roditeljima koji preživljavaju ono što je on jedva preživeo.

Jurić za 24sedam otkriva sve o nestanku mladog Mateja i o razgovoru sa njegovim ocem, ali i sve ono za šta se on i njegova fondacija godinama zalažu.

U poslednjih mesec dana u 2021. godini u Srbiji je nestalo mnogo mladih osoba. Čemu možemo da pripišemo toliki broj nestanaka?

- Kada govorimo o poslednjim nestancima, oni su usko vezani za praznike, i to je ono što je ključno. Naša organizacija vodi registar nestalih Srbije i postoje određeni periodi kada se ti nestanci intenzivnije dešavaju, a to su upravo praznici i kraj školske godine. To su periodi kada nestaju mladi i deca, a statistički gledano, moram da priznam da mnogo više nestanaka i prijava nestanaka ima leti. Roditelji se uvek opravdano zabrinu, ali često se dešava da se deca samo nisu javila na telefon. Međutim, kraj školske godine zna biti vrlo aktivan za nas jer deca često pobegnu od kuće zbog lošeg uspeha u školi ili izostanaka. Plaše se reakcije roditelja i možda im je nekako najlakše da pobegnu od kuće i tako spasu sebe od kritika koje mogu doći iz porodice. Što se tiče praznika, oni su vreme velike radosti, ali i velike tuge. Ljudi često postaju depresivniji, usamljeniji, gledaju kako su ljudi srećni u ovom periodu, i zbog toga što oni to nemaju u svojoj kući često dignu ruku na sebe, a tada imamo i povećan broj nestalih osoba.

Kada je u pitanju preventivna prijava nečijeg nestanka, da li je bolje odmah reagovati ili ipak sačekati neki kratak period i videti da li će se ta osoba javiti?

- Mnogo je važno da se odmah prijavi taj nestanak, koliko god mi možda sumnjali da se nekome samo isključio telefon. Često iz te sumnje može da se izrodi nešto mnogo gore. Poslednji slučaj, slučaj Splićanina koji je nestao u Beogradu, u razgovoru sa prijateljima koji su njegov nestanak prijavili, govori da su se oni vodili tom sumnjom, da je možda pronašao neku devojku ili neko društvo sa kojim je otišao. Oni su upravo zbog te sumnje čekali da se on javi i da se u nekom momentu i pojavi. Mnogo su vremena proveli čekajući i razmišljajući o tome šta da urade. Vreme je ključni faktor u potrazi za nestalim osobama i zbog toga mi kao društvo imamo pogrešne stvavove o tome. Čak i institucije, kad prijavite nečiji nestanak, često znaju da vas odgovore i kažu vam da sačekate još malo, pa da pozovote ponovo.

Matejevi drugovi nestanak prijavili u 10 sati ujutru

Prijatelji Mateja Periša su u 10 sati ujutru otišli u policiju i prijavili njegov nestanak. Međutim, tamo su im rekli da provere u svim bolnicama i da pozovu još neke prijatelje da vide da slučajno nisu zajedno. Pretpostavka je da je on nestao u 2.30 ujutru, kada je poslednji put viđen, a oni su čekali do 10 ujutru, što je sedam i po sati, pa im je policija rekla da dođu kasnije, te su sačekali još osam sati i u 18 časova ponovo pokucali na vrata nadležnih organa. Prošlo je 15 sati od nestanka do prijave, a to je jako dug period. To je razlog zbog čega je bolja i lažna prijava nego kasni pronalazak ili nepronalazak nestale osobe.

Roditeljska muka je u ovim situacijama najveća, da li postoji bilo kakav savet koji im se može dati da tu muku ublaži i šta bi u ovim nesrećnim situacijama moglo iole da pomogne?

- Nažalost, institucije nemaju stručnjake koji bi u ključnim momentima, pogotovo u momentima potrage, komunicirali sa porodicama. To je stvar koja je mnogo važna. Kada je naša Tijana nestala mi smo imali dva inspektora koja su dolazila, i nama je bila potrebna komunikacija sa nekim iz sistema, da vidimo da postoje ljudi koji traže naše dete, da su oni tu, da će doći da svaki dan porazgovaraju sa nama, da odvoje sat vremena... to bi za nas u tim momentima bilo veoma značajno, međutim, niko se nije pojavljivao. Naš rad na problemu nestalih osoba se zbog toga zasniva na tome da mora postojati stučna služba u policiji, psiholozi, lica koja će kad se desi nestanak tu biti svaki dan, da usmeravaju i daju određene informacije. Naravno da se ne očekuje da sama policija sve informacije iz istrage dostavi, ali mora postojati neko ko će roditeljima reći na čemu se trenutno radi u slučaju, ko će pitati da li je njima potrebno nešto poput dodatne zdravstvene nege, nešto što će im pomoći da se ne osećaju da su napušteni od strane države, da neko brine o tebi i traži tvoje dete. Ipak, najgore je sve ono što dolazi kasnije, kada se osoba pronađe ili, nažalost, ne pronađe, tada više niko o tim porodicama ne brine i one bivaju potpuno napuštene. Kada je moja Tijana pronađena, kako je pronađena, sa mmnom je kontaktirala belgijska policija, koja je bila zabrinuta za to kako sam ja podneo gubitak. Sarađivao sam i sa njihovim psiholozima, ali mi to izostavljamo kao problem. Tako tešku bol ne nosimo svi na isti način. 

Razgovarali ste sa ocem nestalog Mateja, kako on podnosi sve što se dešava i da li mislite da neko može da mu pomogne da se bori sa ovom situacijom?

- Imao sam želju da ga upoznam i da mu uputim reči podrške. Videli smo se i razgovarali. Ono što mogu da kažem je da je jedan izuzetno jak čovek, izuzetno stabilan. Sada kada analiziram sebe, ja sam bio hrabar dok je trajala potraga, ali nisam bio tako stabilan kao što je on danas. Možda zato što smo imali devojčicu koja je imala 15 godina, a on ima odraslog sina koji je jači i zreliji, sigurno snalažljiviji, i to uliva nadu. A možda je jednostavno jača ličnost koja se dosta dobro nosi sa situacijom. Razmenili smo neka iskustva, on je smiren koliko može da bude, stvari je prepustio stručnim licima i žao mi je što postoje istupanja u medijima sa nacionalnim frekvencijama koja su vrlo ružna po Mateja.

Printcreen/Youtube/Kurir web redakcija
 

U slučaju ovog nestalog mladića iz dana u dan imamo nove spekulacije, snimke, dokaze, međutim, nikako da se dođe do konkretnog traga, na šta sada treba da se obrati pažnja?

- Tu ima mnogo nelogičnosti, i ovo nije teorija zavere, već su to pitanja koja bi trebalo da se postavljaju. Prvo, u medijima se pojavio, neposredno po nestanku mladića, snimak kako on pliva u Savi. To je snimak koji je snimljen telefonom i to otvara mnogo pitanja. Ko je snimao, zašto je pušteno tada i zašto je insistirano na tome sve dok Matejev otac nije kategorički rekao da to nije Matej? Posle toga ostaje pitanje ko je pustio u etar taj snimak i od kada taj klip datira? Druga stvar, koja je jako važna, jeste gde je Matejev telefon i zašto to niko ne spominje. Postoji način da se odredi gde je telefon ugašen, jer ako je upao u vodu ronioci će ga pronaći. Telefon je ovde vrlo važan i može mnogo da otkrije, može da se vidi da li je on primio neku uznemiruću poruku i sa kim je razgovarao. Ključno je pitanje zašto taj telefon niko ne spominje! Treća stvar, koja je takođe jako bitna, jesu kamere. Videli smo snimak sa kamera koji pokazuje Mateja kako trči, i pitanje je gde je on nastavio da trči. U tom delu Beograda pokivenost kamerama je velika, videli smo da zaustavlja taksi i da nastavlja da trči. Pitanje je gde je nastavak tog snimka. Ova pitanja koja su vrlo logična unose mnogo sumnje za sve nas i ja ću ova pitanja postavljati u narednom periodu, dok na njih ne dobijemo odgovore.

Kako i koliko prisutnost javnosti u ovim slučajevima pomaže, a kako odmaže porodicama i nadležnim organima?

- Uvek naglašavam da je podrška medija u ovakvim situacijama najvažnija. Da nema medija, koji ovakvu stvar podignu na viši nivo i dopru do ljudi, do njihove svesti o tome da je nestao jedan mlad čovek, sve bi bilo mnogo teže. Za veliki broj slučajeva je medijska podrška neophodna jer, iz iskustva mogu da kažem, da nije bilo medija pitanje je da li bi se Tijanin ubica pronašao. Kada to sagledam iz naše perspektive, bilo je užasnih trenutaka jer su se u nekim trenucima prelazile granice pristojnosti, ali ja često to opravdavam jer i traženje sitnica ume da pomogne. Kad su u pitanju ovakvi slučajevi mnogo je važno da se o tome piše, čak i loše, nego da se ne piše uopšte. Potrebno je samo da se poznaje granica i da se nađe mera u tome, ali smatram da podrška medija mnogo više pomaže nego što odmaže.

Igor Jurić Promo/Fondacija “Tijana Jurić”
 

Amber alert je na društvenim mrežama već zaživeo kao sistem da se pronađu nestala lica, šta nam još fali da bi to u potpunosti funkcionisalo?

- Najveći problem imamo u komunikaciji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, to nam je za sada kočnica, ali ne znam koji je razlog tome. Sa ministrom Aleksandrom Vulinom sam uvek imao odličnu komunikaciju i za njega imam poštovanje, ali ne znam zbog čega se ovo važno pitanje potpuno ignoriše. Na stotine pisama koja smo poslali nismo dobili apsolutno nikakav odgovor. Mi smo argumentovano obrazložili zašto je neophodno da takav sistem postoji kod nas, doveli smo uticajne ljude iz Evrope i sveta koji su govorili o tome kako oni rade u potrazi za nestalim licima i koliko je zaista važan taj sistem. Mi to nismo radili naprečac, za to se borimo od 2015. godine i 50 ljudi iz celog sveta je govorilo na ovu temu, a podršku smo dobili od predsednice Vlade Ane Brnabić i predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića. Sam predsednik je direktno uticao na to da neki važni ljudi dođu. Krajem 2021. godine imali smo zasedanje okruglog stola gde su prisustvovali i ministarka pravde Maja Popović i ambasador SAD Entoni Godfri. Tada su izneseni argumenti i ideje za uspostavljanje ovog sistema, samo MUP nije bio prisutan, ne znam zbog čega je to tako, ali to je za sada glavni problem da bi se ovaj projekat realizovao.

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike