Kako da na baterijama, pravom srcu e-mobilnosti, zaradimo kao Mađari?

23.03.2023

19:35

0

Iako kod zelene tranzicije i održive energetike prvo pomislimo na izvore energije, vetrenjače i solarne centrale, pravo srce celog sistema su zapravo baterije. Bez njih nema ni održivosti energetike ni e-mobilnosti, ističu stručnjaci za 24 sedam

Kako da na baterijama, pravom srcu e-mobilnosti, zaradimo kao Mađari?
Akumulator - Copyright Profimedia

Zelena agenda, energetska tranzicija, održiva energetika i uopšte poslovanje... sve su lepa htenja ali i prazne floskule ukoliko se ne nađe rešenje da se energija dobijena iz vetra i sunca negde i uskladišti. Bez toga nema ni karbonski neutralne industrije, osvetljenih i klimatizovanih stanova ali ni vožnje automobila na struju i upravo zbog toga ta skladišta, odnosno baterije, su pravo srce celog sistema, naglašavaju stručnjaci.

Koliko su baterije zapravo važne i koliko se na njima može prosperirati, 24sedam se uverio kroz razgovore sa eminentnim stručnjacima iz regiona na drugoj „Emobiliti bateri“ konferenciji u Beogradu.

24sedam/Nenad Vujanović
Puno je predrasuda o baterijama: Primož Lemož, Emobiliti.si

 

- Baterije su definitivno srce celog sistema, od energetike sa vetro i solarnim centralama, preko domaćinstava do automobila i saobraćaja generalno. A biznis sa njima je veoma perspektivan u budućnosti i to se vidi po previranju Amerike, Evrope i Kine ko će pre izgraditi više fabrika. Samo tržište litijum-jonskih baterija koje se sad koriste u automobilima je prošle godine vredelo 50 milijardi dolara a za 2030. se procenjuje da će biti više od 180 milijardi – kaže za 24sedam Primož Lemež iz slovenačke kompanije „Emobiliti“, organizatora veoma dobro posećene konferencije.

Biznis sa baterijama tim je uzbudljiviji i turbulentniji jer postoje različite tehnologije, do kojih se neke tek  razvijaju, pa se svi bore da budu prvi u redu.

Regionalni brejn-storming o baterijama

Konferencija „Emobiliti bateri“, u organizacija istoimene slovenačke kompanije i srpskog partnera Vozimnastruju.rs, okupila je po drugi put u Beogradu stručnjake iz regiona iz raznih oblasti vezanih za proizvodnju i korišćenje baterija. Pored sagovornika 24sedam, na njoj su učestovali i Alen Šagolj iz kompanije „Rimac tehnolodži“, ekološki ekspert Gerfrid Jungmajer, preduzetnik Nemanja Mikać i tvorac prvog srpskog solarnog automobila Marko Luković.

Dan uoči konferencije u Domu omladine održana je i tribina za studente tehničkih fakulteta na kojoj je učestvovao i Andrej Pečjak iz "Metron-EV", inače pionir elektromobilnosti iz Slovenije.
 

- Električni motori koje vidimo u današnjim automobilima su u zreloj fazi razvoja, dok kod baterija ima mnogo mesta za napredak. Ima tu i mnogo predrasuda, od toga da se lako samozapaljuju do toga da imaju kratak životni vek ili da se teško recikliraju. Reciklaža još dugo neće biti problem, zbog same trajnosti baterija koje već mogu da u automobilima služe za 400.000 kilometara vožnje, a potom i za napajanje nečeg drugo u svom „drugom životu“ – ističe Lemež.

Još jedna od predrasuda koje prate baterije, kao i industriju električnih automobile uopšte, je pitanje određenih retkih a i po životnu sredinu veoma štetnih materijala, koji se koriste u proizvodnji. Ali ni tu nema osnova za strah, kaže nam profesor Robert Dominko sa Hemijskog instituta u Ljubljani, jedan od vodećih evropskih stručnjaka za ćelije baterija.

24sedam/Nenad Vujanović

Robert Lukić, Gerfrid Jugmejer, Robert Dominko i Alen Šagolj

 

- Proizvodnja se menja i potreba za nekim takvim materijalima je sve manja. Kobalta se traži sve manje, i nikl će izaći iz proizvodnje a uveliko se radi na novim tehnologijama baterija. Kod nas na Institutu imam grupu od 30 ljudi koji se bave razvijanjem magnezijumske baterije, kalcijum-aluminijumske, baterije na bazi organskih elektroda… gde idemo na održivost i ekologiju. Drugi smer rada je poboljšanje kapaciteta i životnog veka postojećih litijum-jonskih baterija ako ne za 100 a ono bar za 50 odsto – kaže Dominko.

Ne odricati se biznisa budućnosti, ali ni ekologije

Pravljenje baterija u Srbiji je, nažalost, u javnosti vezano isključivo za uzavrelu diskusiju oštro polarizovanih strana oko litijuma i rudarenja u Jadru. Ma kako ta ekološko-politička priča završila, ne treba se unapred odricati biznisa ne sutrašnjice već današnjice. Kako to može i trebalo bi da izgleda možemo videti nedaleko od Beograda i Novog Sada – u Mađarskoj, zemlji koja je najveći proizvođač baterija za automobile u Evropi.

- Do 2017. godine praktično nismo imali tu industriju. Počela je ulaganjima velikih kompanija iz Azije, prvenstveno južnokorejskog „Samsunga“ i „SK“, u proizvodnju baterija i od tada to brzo raste. Nedavno je i kineski div „CATL“ odlučio da dođe. Razlog je to što Mađarska ima razvijenu automobilsku prateću industriju u kojoj dominiraju premijum investitori iz Nemačka kao što su „Porše“, „Audi“, „Mercedes“ i „BMW“ ali tu je i „Suzuki“. Oni se transformišu ka elektromobilnosti a za to su ključne baterije – kaže za 24sedam Peter Kaderjak, predsednik „Zero karbon hab“ iz Budimpešte, svojevremeno na visokim pozicijama u mađarskoj vladi.

A dolazak stranih investitora za Mađare je značilo više posla i više visoke tehnologije.

- Poslednjih šest, sedam godina Mađarska je privukla više od 14 milijardi evra direktnih stranih investicija u ovu industriju, što je stvorilo više od 20.000 novih radnih mesta. Uz to, investicija „CATL“ je najveća pojedinačna grinfild investicija u Mađarskoj ikada do sada – 7,5 milijardi evra, a sada dolaze i njihovi drugi snabdevači da ovde ulažu kao privučeni gravitacijom – napominje naš sagovornik.

Međutim, ove investicije nisu značile i da su Mađari odrekli zaštite svoje životne okoline i budućnosti svoje dece. Doduše, u otme su imali i pomoć EU jer, ističe Kaderjak, sve investicije su sprovedene prema normama Unije  iako ima povremenih protesta građana i ekologa na određenim lokacijama, „sve može da se   sredi transparentnim postupkom i striktnim sprovođenjem ekoloških zakona“.

Da bez ekologije ne bi trebalo da bude ni biznisa, slaže se i profesor Dominko.

- Ekologija mora biti prisutna u poslu eksploatacije kako litijuma tako i bilo ćega drugo bilo da se radi o litijumovoj soli u Južnoj Americi, mineralnim vrelima u Mađarskoj ili u Srbiji. Prvo mora biti ekologija a onda cena sirovine. Ukoliko se cena pri primeni ekologije prihvatljive za stanovništvo isplati, onda se ide u eksploataciju. Ukoliko je previsoka, treba tražiti druge izvore. Imamo baterije sa litijumom, imamo i sve više i sa natrijumom, i ta će konkurencija takođe doneti cenu malo u redu  – uveren je Robert Dominko.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike