Nemačka ekonomija "usporila" krajem godine, ali očekuju stabilizaciju na proleće

30.01.2023

16:01

1

Nekoliko pokazatelja poslednjih nedelja ukazalo je na rastuće poverenje u nemačku ekonomiju nakon blage zime i dobro popunjenih skladišta prirodnog gasa

Nemačka ekonomija "usporila" krajem godine, ali očekuju stabilizaciju na proleće
Ilustracija - Copyright Profimedia

Nemačka ekonomija na kraju prošle godine imala je za 0,2 odsto manji rast nego što je to bilo planirano, a takav rezultat čini recesiju verovatnijom, pre svega zbog rastućih računa za energiju, objavio je danas nemački Zavod za statistiku. Takvi bilansi ukazuju na recesiju do marta u najvećoj ekonomiji evrozone, preneo je Blumberg.

Nasuprot tome je, kako se napominje, nekoliko pokazatelja poslednjih nedelja ukazalo je na rastuće poverenje u nemačku ekonomiju nakon blage zime i dobro popunjenih skladišta prirodnog gasa, što je eliminisalo rizik od nestašica tokom perioda grejanja. Dodaje se da je potražnja smanjena kako poskupljenja pogađaju potrošače, a kako su pokazali odvojeni podaci objavljeni ranije danas isti trend bio je prisutan i u Švedskoj, čija je ekonomija neočekivano "pala" u četvrtom kvartalu.

- Očekujemo nastavak laganog pada realnog BDP-a i početkom 2023. godine, koji uglavnom odražava nižu potrošnju - rekao je Salomon Fidler, ekonomista u Berenbergu.

To se dogodilo nakon blage zimske recesije, a pretpostavke su da će se privreda verovatno stabilizovati na proleće i ponovo početi značajno da se širi sredinom 2023. godine.

S druge strane, kako se ističe, Belgija je uspela da ostvari rast od 0,1 odsto, a letonska privreda porasla je za 0,3 odsto, dok ekonomsko poverenje u evrozoni raste već treći mesec, te je u januaru bilo najveće od prošlog juna.

Što se tiče predviđanja za 2023. godinu, vlada u Berlinu prošle nedelje prognozirala je rast od 0,2 odsto, što je optimistično u poređenju s ranijim predviđenim smanjenjem od 0,4 odsto. Međutim, ministar ekonomije Robert Habek i dalje upozorava na moguću recesiju i na to da kriza izazvana ratom u Ukrajinu nije završena, pre svega jer bi se inflacija mogla zadržati usled rastućih zahteva za većim platama.

S tim u vezi poštanski radnici stupili su u štrajk u nastojanju da dobiju povećanje plata od 15 odsto, a zaposleni u javnom sektoru takođe traže dvocifrenu povišicu.

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Tanjug

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike