Profesor Radosavljević analizirao: "Cene naftnih derivata mirne, sledeci skok na jesen!"
Ne može se sa sigurnošću reći kako će se situacija razvijati u sledećim mesecima, ali se može predvideti da če se cenovni pritisak još jednom osetiti i to na jesen
Kretanje cena naftnih derivata u Srbiji u narednom periodu će zavisiti od kretanja cena na svetskom tržištu, za koje je očekivati da se spuste na nivo od 100 do 110 dolara, tako da bi trebalo da i cene kod nas budu slične sadašnjim dok bi sledeći skok mogao da se dogodi na jesen, izjavio je profesor na FEFA fakultetu Goran Radosavljević.
- Cena nafte na svetskom tržištu je sada u blagom padu i očekujem da će se zbog manjeg rasta nego što je bilo očekivano, ali i zbog povećanja proizvodnje od strane OPEK-a, cena spustiti do nivoa od 100 do 110 dolara, što će pomoći državama koje kontrolišu cene da imaju malo manji pritisak - rekao je Radosavljević.
Naveo je da, s druge strane, uvek postoji dodatni prostor da se država odrekne svojih poreskih zahvatanja i da na taj način smanji pritisak na cenu.
Prema njegovim rečima, sada se ne može sa sigurnošću reći kako će se situacija razvijati u sledećim mesecima, ali da se može predvideti da će se cenovni pritisak još jednom osetiti i to na jesen.
Razlozi za to su, ističe sagovornik, poljoprivredni radovi i povećana tražnja za dizelom, a već smo svedoci da se tržištu isporučuju manje količine dizela nego što je potrebno.
Radosavljević navodi da zbog putovanja i poljoprivrednih radova potrošnja goriva trenutno nije veća od uobičajene, nego je ponuda na tržištu manja, što je rezultat nekoliko faktora.
- Prvi je taj što je Evropska unija uvela sankcije na derivate i sirovu naftu koja se uvozi iz Rusije, osim za naftu koja stiže cevovodima. Rusija je bila veliki isporučilac derivata, pre svega dizela, na evropsko tržište, a sada tog dizela ima manje. S druge strane je disbalans cena između Srbije i regiona, jer su ljudi ranije tokom letnjih putovanja kupovali derivate u Bosni, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji pošto su bili jeftiniji, a sada se ta cena iznivelisala i gorivo se kupuje kod nas - objašnjava Radosavljević.
Govoreći o tome da li Srbija ima alternativu za rusku naftu, on kaže da je NIS i pre početka krize iz Rusije uvozio svega 10 do 15 odsto nafte, a da se ta količina sa krizom nešto povećala, s obzirom da je cena bila povoljnija.
- Sada je, zbog embarga na uvoz ruske nafte došlo do nemogucnosti da se ona uveze. Mislim da nije problem da se nafta nađe na tržištu, ali je u ovom trenutku problem što je NIS i dalje indirektno pod sankcijama i da kompanije koje trguju naftom plašeći se da ne potpadnu pod sankcije, ili odbijaju da rade sa NIS-om ili način na koji sarađuju otežava i stvara probleme NIS-u da tu naftu uveze - kaže Radosavljević.
Ističe da ne očekuje nestašice goriva u narednom periodu jer nafte na svetskom tržištu ima dovoljno, uostalom i OPEK je povećao proizvodnju, a tražnja u ovom trenutku unekoliko stagnira.
- Ono što može da bude problem u kratkom roku jeste smanjen uvoz dizela, koji je sa nekadasnjih oko 60.000 tona mesečno, spao na oko 15.000 tona. Domaći dizel neće moći da nadomesti svu tu kolicicnu i mogu da se jave određeni problemi, ali mislim da će se to u narednom periodu rešiti - navodi on.
Kada je reč o eventualnoj alternativi snabdevanju preko Jadranskog naftovoda JANAF-a, Radosavljević kaže da alternativni pravac uvek postoji, samo je pitanje koliko košta.
Dodaje da tehnički derivati mogu da se transportuju kamionima, recimo i iz terminala u Pločama, ali da je to mnogo skuplje i neefikasnije nego što je JANAF.
- U ovom trenutku, koliko sam razumeo, postoji mogućnost da stane nafta iz JANAF-a i ako do toga dođe, može da se desi da stane i rafinerija. Međutim, očekujem da to toga neće doći, jer cilj sankcija ne bi trebalo da bude da nastradaju domaće kompanije u Evropi, već su sankcije okrenute prema Rusiji - kaže on.
Dodaje da je Evropa do sada, bar kada je reč o kompanijama koje posluju na njenoj teritoriji, vodila računa o tome ali, kako navodi, nekada se desi da se ne vodi računa i o trećim zemljama, zbog čega je Srbija u četvrtom paketu sankcija bila pod sankcijama za uvoz nafte.
- Petim paketom je to promenjeno. Podsetiću da je u međuvremenu određeni paket akcija prešao u ruke Gasproma, a on nije pod sankcijama, po čemu NIS ne potpada pod poslednji paket sankcija. Međutim, neki dobavljači plašeći se sankcija i nejasnoća i čestih promena paketa sankcija, ne žele da sarađuju sa domaćom naftnom privredom ili otežavaju način saradnje - navodi Radosavljević.
Dodaje da očekuje da će to u narednom periodu ipak biti razrešeno.
Bonus video
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari