Ovako Rusi buše embargo: „Brodovi fantomi“ rutinski dovoze naftu za EU
Povećan je broj brodova sa naftom koji „nestanu sa radara“ kada se približe Azorskim ostrvima Portugalije
Ono što je ranije bila javna tajna među onima iz naftnog biznisa i trgovine crnim zlatom sada je i opštepoznata činjenica – embargo na naftu „ne radi“, nikada nije pa neće ni sada za rusku naftu. To pokazuju i nalazi Blumberga, koji piše o tome da ruski naftni kargoi u sve većem broju slučajeva „nestaju sa radara“ u Atlantskom okeanu otkako su uvedene sankcije na dopremu nafte u EU.
U poslednjih 10 dana, najmanje tri tankera su na neko vrme postala nedostupna za sistema praćenja signala brodova, čim su se približili Azorskim ostrvima, portugalskoj teritoriji u severnom Atlantskom okeanu, 950 nautičkih milja daleko od kontinenta. Slične stvari događale su i sa brodovima koji idu ka Aziji.
U ovakvim slučajevima, koji se sa ruskim brodovima nisu događali na ovoj destinaciji pre izbijanja rata u Ukrajini i sankcija Rusiji, pretpostavlja se da su prebacili tovar na druge brodove.
"Privatna trgovina"
Evropska zabrana za uvoz nafte koja stiže morem postaće“pravosnažna“ u decembru, šest meseci od donošenja, ali izgleda da pojedini kupci žele da i danas trgovina bude „privatna“.
Pročitajte još:
Transferi brod-na-brod su uobičajeni na naftnom tržištu a ruski brodovi su pređašnjih godina gasili transpondere kod obala Danske a sada češće u Mediteranu i kod Azora.
Ovu taktika inače često koriste brodovi Irana i Venecuele, koji su pod sankcijama SAD. U normalnim slučajevima, manji brod priđe velikom i u njega pretovari deo tereta koji dalje ide na dugu rutu. U ovim slučajevima izgleda da se manji brodovi koriste kao „veza“ za teret velikih.
Embargo na rusku naftu i desetkovanje prihoda petrodolara Moskve očigledno ne uspeva, ne samo zbog toga što ga Rusi „buše“ na Zapadu, već i zbog toga što na istoku Kina i Indija kupuju ruske nafte koliko god mogu.
Da kupuju „više nego što verujemo“ potvrdila je Blumbergu Sesilija Rouz, šef Veća ekonomskih savetnika američkog predsednika Džozefa Bajdena.
To je i jedan od glavnih razloga što cena nafte pada, pa je američka laka nafta pala ovog meseca sa 122 na 105 dolara.
BONUS VIDEO
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari