Kina udara na dolar! Otkriven plan koji menja svetsku ekonomiju?
Sve više koriste juan u međunarodnoj trgovini, kreditiranju i finansijskim aranžmanima
Kina danas gotovo trećinu svoje trgovine vredne 6,2 biliona dolara obavlja u juanima, što je značajan rast u odnosu na 20 odsto iz 2022. godine. Pitanje je da li Peking zaista može da potisne dolar i smanji zavisnost od američke valute.
Kineska strategija „udaljavanja“ od dolara formirala se tokom globalne finansijske krize 2008–2009, kada je Peking bio zabrinut zbog agresivnog štampanja novca u SAD i mogućeg pada vrednosti svojih 1,9 biliona dolara deviznih rezervi. Zbog toga je Narodna banka Kine 2009. pokrenula pilot-program za poravnanje prekogranične trgovine u juanu, što je bio početak dugoročne kampanje čiji rezultat danas vidimo: juan učestvuje u oko 30 odsto kineske trgovine robom.
Kada se uračunaju sva prekogranična plaćanja – investicije, obveznice i ostali tokovi kapitala – udeo juana raste na 53 odsto, što je 2023. prvi put nadmašilo trgovinu obračunatu u dolarima. Prošle godine juan je kratko prestigao i evro kao drugu najkorišćeniju valutu u međunarodnim transakcijama. Udeo juana u globalnim deviznim rezervama dostigao je rekordnih 2,4 odsto, prema podacima MMF-a.
Rast uloge juana – uz jasna ograničenja
Iako se često govori da Kina direktno izaziva dolar, analitičari smatraju da je cilj Pekinga ipak umereniji. Stručnjak Miguel Otero-Iglesijas kaže da Kina želi internacionalizaciju juana pre svega kao valute za trgovinu, dok je „manje zainteresovana da juan postane finansijska valuta“.
Razlog je politički: potpuna liberalizacija finansijskih tokova značila bi manju kontrolu Komunističke partije nad domaćim kreditnim sistemom. „Peking veruje da finansije moraju biti sluga, a ne gospodar realne ekonomije“, kaže Otero-Iglesijas.
Dan Vang iz Evroazijske grupe ističe da Peking svoje poteze nikada nije nazivao „dedolarizacijom“, već da se radi pre o „regionalizaciji juana“ – njegovom jačem prisustvu u državama globalnog Juga.
U poslednje tri godine Kina je, koristeći svoju ekonomsku težinu i posledice rata u Ukrajini, povećala udeo trgovine u juanima, posebno sa Rusijom, uz povoljne energetske i robne aranžmane.
Krediti i dugovi – drugi stub širenja juana
Kina podstiče upotrebu svoje valute i kroz inostrano kreditiranje. Spoljna ulaganja kineskih banaka u juanima porasla su četiri puta u pet godina, na 480 milijardi dolara. Time juan sve više postaje valuta u kojoj se strukturira dug zemalja u razvoju.
Uz niže kamatne stope u odnosu na dolar, zemlje poput Kenije, Angole i Etiopije konvertovale su deo svojih dugova u juane, dok Indonezija, Slovenija i Kazahstan sada izdaju obveznice u kineskoj valuti.
Paralelna finansijska infrastruktura
Peking je izgradio i sopstveni sistem prekograničnih plaćanja – CIPS – kao alternativu SWIFT-u, a u ključnim finansijskim centrima otvorena su klirinška središta za juane. Paralelno se razvija i digitalni juan, koji bi trebalo da pojednostavi međunarodna plaćanja i smanji oslanjanje na zapadne banke.
Kina ima i mrežu sporazuma o zameni valuta sa više od 50 zemalja, što omogućava državama poput Rusije i Irana da izbegnu sankcije koje ih isključuju iz dolarom dominiranog sistema.
Zašto juan ipak neće „zameniti“ dolar
Za razliku od zapadnih valuta, juan nije potpuno konvertibilan i pod strogom je kontrolom Pekinga. Liberalizacija finansijskih tokova mogla bi da izloži Kinu spekulativnim pritiscima, pa zato potpuna sloboda kretanja kapitala ostaje isključena. Otero-Iglesijas naglašava da Pekingu odgovara „internacionalizacija po meri partije“, a ne potpuna finansijska integracija.
Zbog toga juan teško može postati dominantna globalna investiciona valuta ili rezervna osnova. Dodatni izazov su unutrašnje slabosti kineske ekonomije – slaba domaća potražnja, kriza nekretnina i preveliki kapaciteti u industriji. To primorava Peking da se oslanja na izvoz, koji zavisi od globalne potražnje i trgovinskih odnosa.
Ako Kina bude insistirala da se veći deo međunarodne trgovine odvija u njenoj valuti, partneri će morati da se slože sa tim – a za to je potrebna veća transparentnost i jača ekonomija, upozoravaju analitičari.
Bonus video:
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Komentari