Ko na Balkanu plaća gorivo skuplje, a ko jeftinije nego pre godinu dana
Sa kakvim cenama goriva ulazimo u 2025. godinu, koliko manje ili više plaćamo ovog januara i kakva nas cena očekuje nadalje
Prvu punu sedmicu u januaru završili smo danas sa novim poskupljenjem goriva, i benzin i dizel su na srpskim pumpama vezali tri nedelje sve većih cena. Narednih nedelju dana regularni benzin ćemo plaćati 184 dinara za litar, a običan evrodizel za dinar više od 200.
Sa jeftinim gorivom ne mogu se, u načelu, pohvaliti ni komšije, pa je zanimljivo videti ko je tu sada „uštedeo“, a ko nagrabusio kada se pogledaju aktuelne cene i one pre godinu dana.
Kod benzina, ovaj januar i 2025. godina najgore su počeli za vozače u Rumuniji i Sloveniji, gde je litar sada skuplji za 11 centi, tj. gotovo 13 dinara.
Kada to pogledaju potrošači u Albaniji, BiH, Crnoj Gori i Bugarskoj, mogu čak da trljaju ruke, jer je njima benzin sada jeftiniji nego pre 12 meseci. Albancima čak 14 evrocenti (više od 16 dinara), dok je kod ostalih cena samo simbolično niža.
Pročitajte još:
Čak i kada se pogleda procentualno, promene cene benzina nisu male. On je u Rumuniji skuplji više od 8%, u Sloveniji tek nešto manje, a Albancima je 7,3% jeftiniji nego u januaru 2024.
U ovom slučaja vozači u Srbiji imaju više razloga za nerviranje nego za slavlje, jer benzin nam jeste skuplji oko osam centi (9 dinara, tj. 5%), ali bar nije kao Albancima i Slovencima.
Kod dizela je lista donekle drugačija, iako mučeni Slovenci i ovde ubedljivo vode u poskupljenju. Evrodizel im je sada 13 centi (15 dinara) skuplji, ali ni mi nismo tu baš slavno prošli. U Srbiji je cena za godinu dana ovog goriva otišla naviše šest centi (sedam dinara), što je za 3,6% više, što je viša cena koju procentualno sada trpe i Rumuni.
I ovde bi mogli da sa mirom kretanje cena gledaju Albanci, sa svojih minus 19 centi, koliko sada manje plaćaju litar. Mogli bi, da ne plaćaju najskuplji dizel u ovom delu Evrope od 1,76 evra, i da im tu „pretimo“ samo mi iz Srbije – sa 1,72 evra.
U stvari, stvarno zadovoljni mogu da budu samo vozači iz BiH, Crne Gore i Bugarske, kojima je dizel sada jeftiniji od pet do šest evrocenti nego što su ga plaćali s početka 2024.
Šta nas čeka nadalje
Zanimljivo je da se ovakav rast cena benzina i dizela na pumpama u regionu ne poklapa i sa kretanjem prosečnih nedeljnih cena nafte koje su bile na svetskim berzama ove i prve nedelje u januaru 2024. godine. Sadašnjih 76,9 dolara za barel brenta manje je od 77,4 dolara, koliko je barel bio pre godinu dana.
Kako će biti nadalje, niko ne može da kaže, ali generalno, nafta je u 2024. već drugu godinu zaredom u proseku jeftinija nego što je bila prethodne godine. Zbog toga možemo da se nadamo da će se tako nastaviti i u 2025.
Takve su i prognoze relevantnih institucija, kao što je Energetski biro SAD (U. S. Energy Information Administration, EIA), koji projektuje brent na prosečna 74 dolara u 2025. godini, ili BMI Research, koji kaže da će to biti 76 dolara. Sve je to mnogo bolje od 80 dolara, koliko je cena bila u prošloj godini.
Naravno, ove prognoze se baziraju na relativno normalnom stanju u međunarodnim odnosima. Ukoliko se geopolitika dodatno zakomplikuje, cena bi mogla da ode na 83–84 dolara, kažu druge, manje optimistične prognoze.
Ono što je bitno jeste da će nafte biti dovoljno. Iako je OPEK produžio svoj kartelski dogovor o smanjenoj proizvodnji do aprila 2025. ne-OPEK zemlje među izvoznicima nafte će lako, kao i dosad, da nadoknade manjak.
Rast potražnje je ionako usporeniji nego što se ranije očekivalo, tako da sa te strane ne bi trebalo da bude problema. Ukoliko se i na polju logistike i transporta nafte ne bude ništa dramatično događalo, tržište bi trebalo da bude dobro snabdeveno i da to ne utiče na cenu.
Jedina stvar koja bi na lokalnom nivou bila značajna za nas u Srbiji jeste naša situacija sa NIS-om i sankcijama SAD. Moglo bi bude problema sa snabdevanjem, jer rusko-srpska kompanija drži oko 90 odsto lokalnog veleprodajnog tržišta.
BONUS VIDEO
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari