Nisu obveznice krive za krah američkih banaka

21.03.2023

09:49

0

U vreme krize obveznica kao logično rešenje se nameće okretanje akcijama ali stvari nisu tako jednostavne, piše Blumberg Adrija

Nisu obveznice krive za krah američkih banaka
Berza - Copyright AP Photo/Seth Wenig

U svetskom, a pre svega američkom, bankarskom sektoru u samo par nedelja propalo je nekoliko banaka a neke su spasene sipanjem stotina milijardi dolara para poreskih obveznika.

U SAD je najviše odjeknuo bankrot Banke Silicijumske doline a u Evropi krah pa preuzimanje banke Kredi Svis. U najkraćem, najveći razlog propasti banaka bio je neadekvatno upravljanje rizikom, odnosno ulaganje u dugoročne obveznice koje je promenom monetarne politike i visokim kamatnim stopama, postalo ubitačno.

Cena obveznica nije atraktivna u vreme visoke inflacije zbog toga što centralne banke tada podižu kamatne stope, sa kojima po pravilu raste i prinos na dužničke zapise. Sve ovo deluje kao savršena oluja, a kao logično rešenje se nameće okretanje leđa tržištu fiksnih prinosa, bar na neko vreme. Ipak, stvari nisu tako jednostavne, piše Blumberg Adria.

- Najveća prednost obveznica kao finansijskog instrumenta jeste da one imaju sekundarno tržište odnosno da se mogu prodati pre roka dospeća ali ta prednost ne znači da je njihova cena u svakom momentu atraktivna i povoljna za vlasnika. Ona je izrazito nepovoljna u periodima kada dođe do naglog rasta kamata kao što je to sada slučaj. Međutim, pojedinačni investitor uvek može obveznicu da drži do dospeća i da ostvari prinos koji je zacrtao prilikom njene kupovine. Za institucionalne investitore, iz ovih ili onih razloga, često to nije slučaj i stoga moraju mnogo više voditi računa o njihovom sekundarnom tržištu – kaže Nenad Gujaničić, glavni broker „Momentum sekjuritisa“.

Iako je za oba slučaja, i SVB i Kredi Svis na prvi pogled lako okriviti „pogrešno ulaganje“ u dugoročne obveznice, to baš i nije tako.

Kako navodi Gujaničić, ne može se reći da je u slučaju kolapsa SVB problem sa obveznicama već je pre svega u pitanju loše upravljanje rizikom i likvidnošću od strane uprave ove banke.

- Dakle, u uslovima naglog rasta kamata kretanje cena obveznica se moglo predvideti, a posebno iskoristiti razni instrumenti za osiguranje banke kada je ta izloženost u pitanju - rekao je broker.
Kako dodaje, ostaje dilema oko toga šta je glavni razlog ovakve uljuljkanosti uprave banke.

- Da li je to činjenica da su poslovali u tehnološkom svetu gde su tekli med i mleko ili sama regulativa koja ih je ponukala na ovu vrstu moralnog hazarda - pita se Gujaničić.

Kredi Svis uništili skandali

Kod Kredi Svisa problem je dublji, banku godinama potresaju skandali i problematični poslovi. a otpis 16 milijardi švajcarskih franaka nekada vrednih obveznica je posledica dešavanja u okviru švajcarskog zajmodavca.

- Okidač njene nelikvidnosti je bio prilično nesmotren intervju njenog glavnog akcionara koji je pokrenuo stampedo deponenata. Ovaj korporativni dug je posledica konačnog rešanja za banku i njenog preuzimanja od strane UBS - rekao je broker.

Zaključak je da ne treba kriviti obveznice, pogotovo državne jer ona su bile i uvek će biti najsigurniji papiri za ulaganje.

- Ali kao i svako ulaganje na duži rok, nosi veću verovatnoću neželjenih događaja koji mogu uticati na ovo ulaganje - rekao je Gujaničić.

Kako je dodao, to je razlog što se na duže staze u normalnom investicionom ambijentu dobijaju veće kamate na višegodišnju štednju, odnosno veći prinosi na višegodišnje obveznice.

- Međutim, svakako rizici postoje, pre svega bonitet emitenta, ali i inflacija koja je bila skoro zaboravljena u zapadnom svetu do prošle godine - zaključio je broker.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike