Pojeftinilo je: Nove cene goriva prijatno iznenadile vozače

16.12.2022

09:26

0

Autor: G.M.Š.

Dizel i benzin ponovo su pojeftinili i na srpskim pumpama

Pojeftinilo je: Nove cene goriva prijatno iznenadile vozače
Ilustracija - Copyright Profimedia

Cena nafte ove nedelje je preokrenula trend pada cene od juna naovamo i nešto porasla, ali to, srećom, nije uticalo na nove cene na srpskim pumpama.

Na svetskoj berzi brent se kotirao na oko 80 dolara za barel, što je nedeljni rast cena od nekoliko procenata, ali je, možda i na iznenađenje kupaca u Srbiji, gorivo danas pojeftinilo.

Prateći generalni trend smanjenja cene, danas je određeno da BMB95 u Srbiji košta najviše 167 dinara po litru, a evrodizel 199 dinara.

Tako je cena benzina je dostigla najniži nivo otkada je prvi put ograničena uredbom, u februaru ove godine. Tada je, takođe, bila 171 dinar za litar.

Podsetimo, prethodnih sedam dana cena benzina je bila 171 dinar, a dizela 201‚ što znači da je benzin jeftiniji za četiri, a dizel za dva dinara po litru.

Od donošenja Uredbe o ograničenju cena goriva (koja će važiti do kraja ove godine), maloprodajna cena derivata na benzinskim pumpama formira se na osnovu srednje veleprodajne cene koju utvrđuje Ministarstvo energetike i rudarstva. Sve to potvrđuje Ministarstvo unutrašnje trgovine, koje i objavljuje cenu za sledećih sedam dana svakog petka do 15 časova.

Ilustracija: 24sedam/G.M.Š.
Peto pojeftinjenje zaredom

 

Iaka Srbija ima svoju rafineriju u kojoj proizvodi i benzin i dizel, veleprodajna cena se formira na osnovu naftne formule koja prati cene derivata nafte na mediteranskom tržištu (PLATS CIF Mediteran, za luku u Đenovi/Laveri), a čije se kretanje, posebno kod dizela, razlikuju od kretanja cene nafte na berzi.

Screenshot: Tradingview.com
Cena dizela u padu na Mediteranu

 

Cena nafte se stabilizuje

Cene nafte porasle su ovih dana nakon što su OPEK i Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavile procene da će se tražnja za crnim zlatom oporaviti sledeće godine.

U prognozi za 2023. OPEK očekuje rast potražnje za 2,25 miliona barela dnevno – na gotovo 102 miliona barela dnevno. Ta količina bi mogla da bude i veća ako se brže nakon ukidanja „zero-kovid“ politike otvori Kina, najveći svetski uvoznik nafte.

IEA ceni rast tražnje na 1,7 miliona barela.

Zabrinutost trgovaca da bi globalna ponuda mogla da bude prevelika, što obara cenu, prošla je, i to pokazuju i odnosi fjučers ugovora na Londonskoj berzi. Oni za isporuke u januaru su sa višom cenom po barelu nego za kasniju isporuku.

Nadu za stabilnu cenu daju i izveštaji o inflaciji u vodećim ekonomijama sveta. Indeks cena je malo pao u novembru i u SAD i u EU, tako da se očekuje da će centralne banke da uspore zatezanje monetarne politike, a time i potrošnje.

Profimedia
 

I američke Federalne rezerve i Evropska centralna banka su tako juče i uradile, podižući kamatne stope za 50 baznih poena, umesto 75, koliko je bilo u ranijim navratima.

Svetsku cenu mnogo ne remeti ni zabrana morskog uvoza ruske nafte u EU, kao ni zabrana transporta brodovima Zapada ukoliko cena nije manja od 60 dolara po barelu, koliko je nametnula odluka G7, EU i Australije.

Ruska nafta tipa ESPO, koja se šalje sa Dalekog istoka u Aziju, i dalje se prodaje po ceni koja je veća od 60 dolara, javlja Blumberg. U Kinu stiže ruskim tankerima i sa ruskim osiguranjem, tako da zapadne sankcije tu ne rade uopšte. Male kineske rafinerije su je plaćale u četvrtak više od 67 dolara, javlja „Argus Media“.

Međutim, ne može sva nafta tako da dođe do azijskih i drugih svetskih kupaca. Ona tipa ural, koja stiže iz baltičke luke Primorsk, mora da se prodaje uz veliki popust, daleko ispod „određenog maksimuma“. Tako je, prema “Argusu“, išla kupcima za manje od 42 dolara za barel.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike