Minimalac veći, poslodavci zadovoljni: Država „preuzela teret“ povećanja

14.09.2022

07:53

0

Autor: G.M.Š.

Poslodavci u Srbiji su zadovoljni što povećanje minimalne zarade ne ide iz njihovog džepa a sindikati najavlajuju izlazak na ulicu

Minimalac veći, poslodavci zadovoljni: Država „preuzela teret“ povećanja
Ilustracija - Copyright 24sedam/Profimedia

Ministarstvo finansija predložilo Vladi da minimalna cena rada u 2023. godini bude povećana za 14,3 odsto, čime bi minimalna satnica u 2023. godini bila povećana sa sadašnjih 201,22 dinara na 230,00 dinara.

Time minimalna mesečna zarada za prosečna 174 radna sata raste sa 35.012 dinara na 40.020 dinara.

Ova razlika omogućena iz državnog budžeta, odnosno parama svih poreskih obveznika, a ne iz budžeta preduzetnika i kompanija, jer se povećanje minimalca kompenzuje kroz povećanje neoporezivog dela zarade sa 19.300 na 21.712 dinara, kao i smanjenjem doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje (na teret poslodavca) za jedan odsto.

Uključujući i umanjenje koje stupa na snagu 1. januara 2023. ukupna opterećenja na zarade smanjena su sa 64 odsto koliko su iznosila u 2017. godini, preko 61,3 u 2022. godini na 59,4 odsto u 2023. godini.

Tako se povećanjem minimalne cene rada za 14,3 odsto ukupni fond minimalnih plata povećava a budžet opterećuje, za milijardu dinara godišnje, ili oko 350 miliona evra.

- Ovaj predlog predstavlja korak dalje u ojačavanju životnog standarda najugroženijih kategorija zaposlenih ali i pomoć u održavanju poslovanja većeg dela preduzeća, odnosno privrede u celini – kaže Miloš Nenezić, predsednik Unije poslodavaca.

 „Ušteda“ 64.800 evra godišnje

Povećanje neoporezivog dela zarade i smanjenje doprinosa za PIO na teret poslodavca predstavlja značajnu olakšicu za preduzeća. Na primer, ako preduzeće zapošljava 500 radnika, sa prosečnom bruto platom od 102.523 dinara (koliko je iznosila u junu ove godine), na godišnjem nivou uštedeće 7.598.580,00 dinara (oko 64.800 evra).

Za razliku od poslodavaca, sindikati uopšte nisu zadovoljni iznosom, koji je uzgred određen u javnim nastupima članova Vlade i pre početka razgovora u Socijalno-ekonomskom savetu.

Sindikati su tražili povećanje minimalca na 43.000 dinara odmah a zatim da se za 2023. godinu ponovo sračunaju troškovi života i na osnovu njih dva puta godišnje koriguje minimalna zarada.

Za ovoj zahtev, koji je na liniji dogovora socijalnih partnera i države i što je trebalo da bude već ostvareno – da minimalna zarada pokrije troškove minimalne potrošačke korpe – poslodavci „imau razumevanja“ ali…

- Razumemo zahtev sindikata… ali znamo i da se srpska privreda poslednjih godina suočila sa više situacija koje su negativno delovale počevši od pandemije kovida, preko sukoba u Ukrajini, nedostatka sirovina, gubitaka tržišta i energetske krize čemu nažalost očigledno nije još uvek kraj. Zahvaljujući razumevanju države, koja se odrekla dela svojih prihoda, uz sve ostale mere pomoći koje nama poslodavcima pruža sa ogromnim razumevanjem dosta lakše prolazimo kroz ova turbulentna vremena – kaže  Miloš Nenezić, predsednik Unije poslodavaca.

Ministar Mali: Teško je naći ravnotežu

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je minimalna zarada od 40.020 dinara procentualno njeno najveće povećanje do sada i dodao da će u slučaju pogoršanja krize vlada biti otvorena za nove pregovore o minimalcu sa poslodavcima i sindikatima.

Sindikati će na ulice?

Predsednik Saveza Samostalnih sindikata Srbije, Ljubisav Orbović, izjavio je danas da je sindikat pod velikim pritiskom zaposlenih da se izađe na ulice, "promeni način borbe", da bi se došlo do rešenja oko povećanja minimalca.

"Ulica nije rešenje, ali kad nema drugog, onda mora biti", ocenio je on gostujući na K1 TV.

Orbović kaže da je još prošle godine, prema dogovoru iz 2018, trebalo da se minimalac izjednači sa minimalnom potrošačkom korpom, koja sada košta 50.000 dinara a cene prehrane i dalje rastu. Dodaje i da u Evropi ne postoji „minimalna potrošačka korpa“, nego samo „potrošačka korpa“ (kod nas je ona mnogo veća od minimalne) i da njen trošak pokriva minimalna zarada. Naveo je da bi vrednost takve korpe u Srbiji bila između 80.000 i 130.000 dinara.

Ministar finansija Siniša Mali, koji je juče objavio koliko će biti minimalac naredne godine nakon sednice SES, kaže da „imamo veliko povećanje minimalne zarade sa 35.000 dinara na 40.000 dinara. Teško je naći balans između interesa sindikalaca i poslodavaca".

- Ne želimo da dovedemo poslodavce u situaciju da zbog povećanja minimalca otpuštaju radnike. Zato je država celokupan teret povećanja minimalne zarade preuzela na sebe.

Država želi time da očuva životni standard građana i podsetio da će od 1. januara plate u javnom sektoru biti povećane za 12,5 odsto, kao i povećanje penzija od devet odsto 1. novembra, a zatim još 12,1 odsto od 1. januara, što je ukupno 20,2 odsto – rekao je Mali.

Iako ministar Mali kaže da kategorije minimalne potrošačke korpe i minimalne zarade nemaju međusobne veze, jer minimalac po zakonu služi tome da obaveže poslodavca, ukoliko uđe u finansijske probleme, da isplaćuje najnižu zaradu šest meseci dok ne izađe iz problema, iz sindikata ističu da u Srbiji „na minimalcu“ radi od 350.000 do 500.000 ljudi, odnosno svaki peti ili šesti zaposleni.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike