Trgovina koja stalno obara rekorde: Kokain biznis raste, upozoravaju UN
"Privredna grana" koja je od 2014. godine uključena u proračun BDP-a članica EU ne preestaje da obara rekorde
Globalna trgovina kokainom nastavila je da obara rekorde tokom 2023. godine, navedeno je u najnovijem izveštaju Kancelarije UN za droge i kriminal (UNODC), uz upozorenje da je kokain trenutno najbrže rastuća ilegalna droga na svetu.
Procene pokazuju da je globalna ilegalna proizvodnja kokaina porasla za oko trećinu, dostigavši rekordnih 3.708 tona. Neslavni rekord pripisuje se proširenju zasada koke u Kolumbiji, ali i "rodnoj godini", jer novi podaci pokazuju da je prinos po hektaru bio oko 50% veći nego 2022. godine, preneo je Rojters.
I na strani potražnje zabeležen je porast. Broj korisnika kokaina je u 2023. procenjen na 25 miliona ljudi širom sveta, u poređenju sa 17 miliona pre deset godina.
Najveća tržišta i dalje su Severna Amerika, Zapadna i Centralna Evropa, kao i Južna Amerika.
Zaplene stimulansa amfetaminskog tipa dostigle su rekordne nivoe i činile su skoro polovinu svih globalnih zaplena sintetičkih droga, dok su sintetički opioidi, uključujući fentanil, nastavili da predstavljaju ozbiljnu pretnju.
UNODC upozorava da rast ovih tržišta nosi ozbiljne posledice po javno zdravlje, bezbednost i razvoj i poziva na jaču međunarodnu saradnju u borbi protiv trgovine narkoticima.
Problem celog društva
Direktor Kancelarije za borbu protiv droga Vlade Srbije Milan Pekić izjavio je danas da je u celom svetu situacija sa korišćenjem opojnih droga alarmantna, da je u 2023. oko 316 miliona ljudi starosti između 15 i 64 godine probalo neku vrstu narkotika (28% u poslednjih 10 godina).
– Sve ono što se događa poslednjih godina zaista je alarmantno i traži da se celo društvo uključi u rešavanje ovog problema. Zato što zavisnost i zloupotreba narkotika, bilo koje vrste, nije problem jednog ministarstva, jedne vlade, nego zaista problem celog društva – naglasio je Pekić.
Istakao je da su posebno opasni sintetički narkotici koji imaju veliku ekspanziju proizvodnje pogotovo u azijskim zemljama pošto je proizvodnja jednostavna i skoro bez kontrole, mogu se konzumirati i u tabletama i u prahu, pa mladi često posežu za njima.
Trgovina narkoticima privredna je grana, odnosno službeno se vodi u BDP-u zemalja Evropske unije od 2014. godine. Tada su, prema novim statističkim standardima Evrostata (ESA 2010), sve države članice dobile smernice da u procenu bruto domaćeg proizvoda uključe i procenjene vrednosti ilegalnih aktivnosti, uključujući trgovinu drogom i prostituciju.
Procene vrednosti ilegalne trgovine drogom temelje se na policijskim zaplenama, kriminalističkim procenama, anketama o potrošnji i drugim dostupnim podacima.
U Francuskoj je procenjeno da ilegalna trgovina drogom čini oko 0,1% BDP-a. Italija je očekivala da će ovo povećati BDP za oko 2%, dok je Velika Britanija procenila da ilegalna trgovina drogom za korištenje "kod kuće" iznosi oko sedam milijardi funti godišnje.
U Srbiji je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, trgovina drogom činila oko 0,32% BDP-a u trenutku kad su te aktivnosti prvi put službeno uključene u nacionalni računovodstveni sistem.
Zemlja koja u svetu ima najveći udeo ove "grane" u BDP-u je svakako Avganistan. Tamo je od proizvodnje i trgovine opijumom zarađeno između 1,8 i 2,7 milijardi dolara u 2021, što je ekvivalentno čak 12% BDP-a te zemlje.
BONUS VIDEO
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari