Vizija jednog čoveka osmislila je Terazijski plato: Ko je bio Veselin Lučić?

14.09.2021

18:27 >> 18:35

0

Autor: Jovana Vrećo

U 19. delu priče o zadužbinarima, čija istorija datira još iz srednjeg veka, portal 24sedam piše o uglednom srpskom inženjeru koji je u Beograd doneo evro

Vizija jednog čoveka osmislila je Terazijski plato: Ko je bio Veselin Lučić?
Copyright Foto: 24sedam/Katarina Mihajlović

Jedan od mudrih ljudi koji je studentima ostavio fond za dalje školovanje i usavršavanje, te tako nesebično izdvajao za potrebe Beogradskog univerziteta, bio je i Veselin Lučić.

Rođen je 1877. godine u Beogradu. Bio je ugledni srpski inženjer, jedan od najvećih inovatora svoga vremena, kako u zemlji tako i u Evropi.

Trudio se da od prestonice napravi evropsku metropolu. Osmislio je i patentirao sistem olučnjaka, odnosno slivnika, koji je zaštićen u Trgovinskom sudu u Beogradu, a koji je korišćen i širom Evrope. Viziju Beograda kao modernog evropskog grada, realizuje na mnogim značajnim projektima.

Pročitajte još:

Početkom 20. veka postao je drugi inženjer za kanalizaciju gradske uprave, gde je bio deo tima koji je radio na prvom projektu kanalizacije Beograda.

Izgradnja prvih objekata kanalizacije započeta je 1905. godine. Grade se ulični kanali za otpadne i sanitarne vode. Do 1910. izgrađeno je više od 2.000 metara kolektora i preko 7.000 metara cevnih kanala.

24sedam/Katarina Mihajlović

Tada su prihvaćena i strateška opredeljenja u razvoju komunalne infrastrukture – da Savu treba maksimalno zaštititi od izlivanja otpadnih voda, koje treba preusmeravati prema Dunavu.

Njemu se pripisuju i zasluge za evropski izgled epicentra Beograda, jer je osvojio prvu nagradu na konkursu za idejno rešenje Terazijskog platoa.

Printscreen/ Google maps

Pored toga, bio je i član Odbora za izradu programa za stečaj o dobijanju plana za uređenje i proširenje Beograda, čiji je cilj bio raspisivanje konkursa za izradu urbanističkog plana Beograda (1919).

Imovinu ostavio Univerzitetu

Zahvaljujući svom uspešnom radu stekao je značajnu imovinu.

Od toga što je stekao, deo je testamentom ostavio Univerzitetu, kako bi se osnovala Zadužbina Veselina Lučića, “slična Nobelovoj”, a deo svog imanja u Opatovcu ostavio je Matici srpskoj.

Preminuo je 1947. godine Beogradu, gde je i sahranjen u porodičnoj grobnici na Novom groblju.

Zadužbinu inženjera i inovatora Veselina Lučića činili su objekti u stambenog i poslovnog prostora: u Ulici Đorđa Jovanovića br. 5, izgrađenog 1931. godine, prostora u zgradama na uglu Gundulićevog venca br. 39 i Venizelosove br. 30, izgrađenih 1932, ukupno 2.220 kvadratnih metara.

Zgrade Zadužbine su nacionalizovane 1961. i uknjižene kao društvena svojina. Rešenjem Ministarstva kulture od 24. jula 1995, Zadužbina je obnovila rad 1995.

Pročitajte još:

Nagrada koja nosi ime osnivača Zadužbine Veselina Lučića dodeljuje se za najbolje naučno, stručno ostvarenje nastavnika i saradnika Univerziteta u Beogradu, kao i za najbolje književno ostvarenje nastavnika i saradnika Univerziteta u Beogradu.

Nagrada Veselina Lučića se dodeljuje u neto iznosu od 300.000 dinara.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike