Osnivač prvog srpskog privatnog muzeja koji je pao u zaborav: Ko je bio Joca Vujić?

07.09.2021

16:05 >> 16:17

0

Autor: Jovana Vrećo

U 18. delu priče o zadužbinarima, čija istorija datira još iz srednjeg veka, portal 24sedam piše o rodoljubu, kolekcionaru i čoveku koji je nagrađivan, p

Osnivač prvog srpskog privatnog muzeja koji je pao u zaborav: Ko je bio Joca Vujić?
Copyright Profimedia

Kolekcionar, veleposednik, poslanik, počasni član Matice srpske, bibliograf, zaštitnik kulture i baštine srpskog naroda, i Slovena uopšte, te osnivač, po njemu nazvanog, prvog srpskog privatnog muzeja u rodnom gradu Senti, veliki narodni dobrotvor, sve to je bio – Joca Vujić.

Rođen je 13. jula 1863. godine u Senti, u uglednoj advokatskoj porodici.

Pročitajte još:

Studirao je na Filozofskom fakultetu u Beču, gde je bio đak Franje Miklošića, poznatog slaviste. Ipak, tu se nije puno zadržao, te je studije nastavio na Poljoprivrednoj akademiji u Altenburgu, u Mađarskoj, gde je i diplomirao 1885. godine.

Kada se vratio u Sentu, počeo je da se bavi skupljanjem materijala za svoju zbirku umetnina i kulturnih spomenika, o čemu je pisao u pismu koje je uputio Matici srpskoj 1925. godine.

Život protkan muzejima i bibliotekama

Tokom čitavog svog života i karijere, Joca Vujić obilazio je muzeje i biblioteke. Išao je od Londona do Firence, od Berlina do Rima i Pariza.

Istraživao je u arhivama o svom narodu, slavenstvu i kulturi, obilazio galerije, kolekcije, antikvarnice i knjižare, a istraživao je i u Mileševi, Studenici, Manasiji, Žiči i drugim manastirima.

Pored toga, prikupljao je i knjige, arheološke artefakte, oružje, numizmatičke predmete i arhivsku građu koja je u vezi sa nacionalnim stvaralaštvom. Istovremeno je sakupljao i kulturno-istorijske dragocenosti, s ciljem da svoje mesto nađu u srpskim muzejskim izložbenim prostorima.

Joca Vujić, WIkimedia

Prvi muzej u Srba

Koliku je ulogu imao za srpsku umetnost, najbolje pokazuje činjenica da je za kupovinu slika Nadežde Petrović, Đure Jakšića, Uroša Predića i drugih umetnika izdvajao značajna sredstva. Upravo tako je i nastala jedna od najvrednijih kolekcija slika srpskih umetnika iz druge polovine 19. i početka 20. veka, sa više od 300 slika.

Pored toga, prikupio je i biblioteku od 20.000 knjiga, a napravio je i zbirku koja broji 3.000 arhivskih dokumenata, narodnih nošnji, bakroreza, numizmatike i oružja.

Početkom prošlog veka, u svojoj rodnoj kući u Senti, realizovao je ideju muzeja, čiju kolekciju čini upravo gore navedeno. Potom je napravio katalog svog – prvog srpskog muzeja, koji je sačuvan i pokazuje sa kojom je predanošću i stručnošću radio Vujić.

Pročitajte još:

Materijale je sistematizovao u pet grupa: Galeriju slika sa 375 dela, 8 vajarskih radova, 59 crteže, 983 štampanih slika, fotografija i crteža, i poslednja grupa u kojoj su se nalazili oružje, nakit, gusle, posuđe i narodni radovi, ukupno 180 predmeta.

Sve to je želeo da pokloni Novom Sadu, pod uslovom da muzej koji bi se otvorio nosi njegovo ime. Međutim, pošto to nije izdejstvovano, 1932. (samo dve godine pre smrti) zbirku je poklonio Univerzitetskoj biblioteci u Beogradu, te je tako nastala “Zbirka stare i retke knjige”. U ovom zdanju nalazi se i značajan broj dokumenata, starih rukopisa od XVII do XX veka iz srpske istorije i kulturu, koja je prikupio Vujić.

Foto: 24sedam/Katarina Mihajlović

Nažalost, u tom zdanju u Bulevaru kralja Aleksandra, ona ostaje potpuno zaboravljena više od 80 godina. Na svetlost dana njegov dugogodišnji rad se vraća kroz istraživanje pretočeno u knjigu dr Tatjane Brzulović Stanisavljević, koja ističe da u zaostavništini danas ima 2.965 dokumenta. Među njima su i porodična pisma i razna dokumenta kneza Miloša Obrenovića, koje je Vujić otkupio od porodice kneževe ćerke Petre.

Donacije

Neka od najvrednijih dela fundusa Narodnog muzeja Srbije poklon su upravo Joce Vujića, tu se ubrajaju “Devojka u plavom” Đure Jakšića, te slike Konstantina Danila.

Temelj za osnivanje Galerija Matice srpske činili su njegovi darovi. Pomogao je osnivanju biblioteke Filozofskog fakulteta u Skoplju, uputivši donaciju od 250 raritetnih knjiga.

Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije 2014. godine proglasilo je zbirku Joce Vujića kulturnim dobrom velikog značaja, a Univerzitet u Beogradu je portret ovog zadužbinara izložio u svečanoj sali stare univerzitetske zgrade.

Odličja i priznanja

Koliko je bio poštovan najbolji su svedoci priznanja i odličja koje je dobio. Odlikovan je ratnom spomenicom iz Balkanskih ratova i ordenom Crvenog Krsta. Za rodoljublje je dobio znamenja Svetog Save IV, III i II stepena. Nosilac je ordena Jugoslovenske Krune i ordena Belog Orla. Za svoj neumoran rad u umetnosti, kulturi i nauci, proglašen je počasnim članom Matice Srpske i Istorijskog društva u Novom Sadu. Bio je doživotni počasni predsednik Muzeja Matice Srpske.

Da se Vujićeva dela ne zaborave i da u srpskoj istoriji zauzme mesto koje mu pripada, potrudio se njegov unuk Vasilije Vince Vujić.

Ovaj nekadašnji profesor Zemunske gimnazije, sada u penziji, osnovao je Udruženje za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju “Adligat”, u okviru kojeg su otvoreni Muzej srpske književnosti i Muzej knjige i putovanja.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike