Najduži aktuelni rat na svetu traje već 57 godina: Borbe staju samo dva puta godišnje, a evo šta ga održava
Krajem marta 1969. neslaganje je eskaliralo i nije se okončalo ni posle pet decenija
Malo koji trenutni sukob traje koliko onaj na Filipinima. Gerilski rat između maoističke Nove narodne armije (NNA) i državnih snaga, vlade i vojske Filipina, započet krajem šezdesetih, u 2026. godini ušao je u 57. godinu.
Do sada je, prema procenama, odneo oko 60.000 života i smatra se najdugotrajnijom komunističkom pobunom na svetu.
Praznici bez pucnjave
Ipak, u ovom dugom ratu postoji neobična pauza. Dva puta godišnje, za Božić po gregorijanskom kalendaru (25. i 26. decembra) i tokom dočeka Nove godine (31. decembra i 1. januara), borbe se zaustavljaju.
Tako je bilo i ove, ali i svih prethodnih godina još od 1986. godine. Reč je o retkom primeru uzdržanosti u vremenu koje je, prema ocenama analitičara, nasilnije nego bilo koji period posle Drugog svetskog rata.
Na Filipinima je postala ustaljena praksa da obe strane samostalno proglašavaju praznična primirja, bez potpisivanja formalnih sporazuma.
Profimedia
Nova narodna armija je saopštila da četvorodnevni prekid vatre predstavlja "znak solidarnosti sa filipinskim narodom koji pokušava da na jednostavan način obeleži svoje praznike usred ozbiljnih društvenih i ekonomskih uslova".
Međutim, istoričar Patrisio Abinales sa Univerziteta Havaji u Manoi smatra da razlozi nisu isključivo humanitarni, ističući da su "božićni prekidi vatre bili dobra propaganda za obe strane"
Zanimljivo je da je i bivši predsednik Filipina Rodrigo Duterte, poznat po brutalnom "ratu protiv droge" zbog kojeg ga je Međunarodni krivični sud (MKS) optužio za zločine protiv čovečnosti, povremeno uvodio božićna primirja. Tom prilikom je Filipincima obećavao "mir i spokoj" tokom prazničnih dana.
Koreni pobune
Sukob je zvanično počeo 29. marta 1969. godine, kada je Komunistička partija Filipina osnovala svoje oružano krilo - Novu narodnu armiju (NNA).
Cilj je bio svrgavanje vlasti kroz gerilski rat i uspostavljanje socijalističkog poretka. Borbe su se nastavile bez obzira na promene vlada, što je ovaj konflikt učinilo jednim od najdužih u modernoj istoriji.
Pobunjenici se protive bliskim vezama Manile sa Sjedinjenim Američkim Državama i zahtevaju učešće levičarskih stranaka u vlasti. S druge strane, SAD, Evropska unija i filipinska vlada označile su NNA kao terorističku organizaciju, navodeći kao razlog njene napade na civile.
Do danas je, prema procenama, poginulo oko 60.000 ljudi - među njima borci sa obe strane, pripadnici policije i vojske, ali i civili.
Sukob je ostavio i duboke ekonomske posledice: uništavani su putevi, mostovi i škole, dok je dodatni teret predstavljalo uvođenje takozvanog "revolucionarnog poreza" koji je NNA naplaćivala preduzećima.
Slabljenje pobunjenika
Stručnjaci ukazuju na to da je NNA danas znatno slabija nego ranije. Najveću snagu imala je osamdesetih godina, kada je brojala oko 25.000 boraca.
Vremenom je vojska Filipina likvidirala ili zarobila veliki deo njenih pripadnika. Samo u prvih osam meseci ove godine, prema podacima vlasti, više od 1.300 članova NNA i njihovih simpatizera je ubijeno, uhapšeno ili se predalo.
Godine 2023. NNA je imala kontrolu nad oko 200 sela, dok je 2008. taj broj iznosio čak 1.300. Vlada procenjuje da danas imaju oko 1.500 naoružanih boraca.
Predsednik Filipina Ferdinand Markos Mlađi najavio je da će oružane snage u potpunosti iskoreniti NNA do 2028. godine.
Markosovo nasleđe
Otac sadašnjeg predsednika Ferdinand Markos bio je blizak američkim liderima poput Ričarda Niksona, Lindona Džonsona i Ronalda Regana. On je 1972. godine uveo vanredno stanje, nakon čega su hiljade osumnjičenih pobunjenika i simpatizera komunista uhapšene.
Umro "najveći američki izdajnik": Od špijunaže za Rusiju kupio kuću i "jaguar", ženi obezbedio luksuz
Profimedia
Narodni ustanak 1986. doveo je do njegovog svrgavanja i progona, zajedno sa suprugom Imeldom Markos. Kasnije je utvrđeno da su iz državne kase izneli nekoliko milijardi dolara.
Posle decenija borbi, uz povremene pokušaje dijaloga, neuspeh primirja iz 2019. godine doveo je do pojačane vojne represije u oblastima gde deluje NNA - pre svega u ruralnim delovima Luzona, Visajasa i Mindanaua, navodi "Fides".
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari