Amerika pritiscima na Afriku izaziva suprotan efekat: Hteli su da sabotiraju Rusiju, a Crni kontinent je počeo da im okreće leđa

17.01.2023

20:13

0

Zvaničnici već otvoreno negoduju zbog nepristojnih zahteva Vašingtona

Amerika pritiscima na Afriku izaziva suprotan efekat: Hteli su da sabotiraju Rusiju, a Crni kontinent je počeo da im okreće leđa
Copyright Profimedia

Južnoafrička Republika kritikovala je Vašington zbog otvorenih pritisaka na afričke nacije usled održavanja odnosa sa Rusijom. Ministarka odbrane i vojnih veterana Tandi Modise rekla je da Sjedinjene Američke Države prete afričkim nacijama zbog svega što čak miriše na Rusiju.

Kritike južnoafričke ministarke izazvali su izveštaji o isporuci „neidentifikovanog tereta“ u pomorsku bazu Sajmons Taun u decembru 2022, koji je, navodno, dovezao trgovački brod pod zastavom Rusije.

U novembru, kada su SAD saznale da se ovaj brod kreće prema Južnoj Africi, američka ambasada je upozorila Pretoriju da je on podložan sankcijama Vašingtona od maja 2022. U skladu sa američkim zakonima, Vašington može da uvede ograničenja za svaki entitet, lice ili državu koja pruža usluge sankcionisanom plovilu.

Američki mediji saopštili su da ambasada nije dobila odgovor od Vlade Južne Afrike, dodajući da je navodni sankcionisani teretnjak primljen u tu državnu luku u decembru.

Osvrćući se na to pitanje ranije ove nedelje, ministarka Modise rekla je američkim medijima da je sadržaj koji je ovaj brod isporučivao naručen mnogo pre kovida i osudila je Vašington zbog neopravdanog pritiska koji je izvršio na afričke države koje održavaju veze sa Moskvom.

Od početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini u februaru 2022, SAD pokušavaju da izoluju Moskvu i poremete njenu saradnju sa Jugom.

Profimedia
Tandi Modise

Ranije, 27. aprila 2022, Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je HR 7311 Zakon o suzbijanju zlonamernih ruskih aktivnosti u Africi sa dvostranačkom većinom od 419 prema deevt glasova. Cilj zakona je da sankcioniše afričke nacije zbog saradnje sa Moskvom. Kasnije ga je Senat SAD uputio Komitetu za spoljne poslove i od tada je on na čekanju.

Kako Vašington zastrašuje Afriku

- Jedan od okidača je strah od sankcija. Mislim da HR 7311 - akt u kom je državni sekretar SAD razvio strategije koje su podnete Kongresu, plan implementacije, naravno, za suzbijanje takozvanog zlonamernog uticaja ruskih aktivnosti u afričkim zemljama - zapravo daje zakonodavnu podršku ili zakonodavni okvir za potencijalne sankcije pod koje bi afričke zemlje mogle doći ako nastave da imaju odnos sa Rusijom koji se SAD ne sviđa - rekao je za Sputnjik Eguegu Ovigve, politički analitičar specijalizovan za geopolitiku i afrička pitanja u konsultantskoj kompaniji „Development Reimagined".

Licemerje Vašingtona je očigledno, prema rečima Ovigvea: s jedne strane, SAD su govorile afričkim nacijama da neće prisiljavati zemlje u razvoju da biraju između Rusije i Kine ili SAD, a s druge strane, poslanici američkog Predstavničkog doma gotovo su jednoglasno usvojili zakon kojem je cilj da kazni Afrikance zbog održavanja veza sa Moskvom.

- Nije mesto Sjedinjenih Američkih Država da diktiraju šta bi navodno suverene zemlje trebalo da rade. Ovo je eksteritorijalnost američkog zakona. Dakle, ako SAD usvoje zakon, to je za SAD - to nema nikakve veze sa bilateralnim odnosima između dve druge zemlje - naglasio je analitičar.

AP Photo/J. Scott Applewhite
Kongres SAD

Osim uvođenja sankcija, SAD bi mogle da isključe afričke nacije iz svojih globalnih ekonomskih programa, navodi Ovigve. Na primer, Zakon o afričkom rastu i mogućnostima iz doba Bila Klintona (AGOA) obezbeđuje bescarinski tretman za robu određenih subsaharskih afričkih zemalja (SSA).

Ranije ovog meseca, Burkina Faso, pustinjska afrička zemlja, zvanično je uklonjena iz programa od strane SAD jer nije ispunila zahteve inicijative. Prošle godine Bajdenova administracija je takođe prekinula AGOA program za Etiopiju, Mali i Gvineju zbog takozvane neustavne promene u vladama i „grubog kršenja međunarodno priznatih ljudskih prava“.

Vašington bi takođe mogao da smanji ili poništi direktne strane investicije (SDI) u neke afričke zemlje kako bi ih podstakao da prekinu odnose sa Moskvom, nastavio je Ovigve.

Ipak, on ne misli da bi uklanjanje iz AGOA ili nedostatak američkih investicija mogli da dovedu do propasti kontinenta. Suština je u tome što ima dovoljno globalnih igrača zainteresovanih za rastuće tržište Afrike i bogate prirodne rezerve koji su, prema njegovim rečima, spremni da popune poziciju Vašingtona.

Koje su alternative Afrike

Afrika ima mnogo razvojnih projekata koji obećavaju više od od AGOA. U maju 2019. Afrička unija (AU) pokrenula je Afričku kontinentalnu zonu slobodne trgovine (AfCFTA), koja želi da stvori jedinstveno kontinentalno tržište sa oko 1,3 milijarde stanovnika. To bi mogla da postane daleko najveća zona slobodne trgovine na svetu, okupljajući 55 zemalja Afričke unije (AU) i osam iz Regionalnih ekonomskih zajednica (REC).

- Ne mislim da će mnoge zemlje brinuti zbog rizika da će biti izbačene iz AGOA, sa obiljem mogućnosti koje se mogu ukazati - primetio je Ovigve.

Nicolas Asfouri/Pool Photo via AP
Kineski predsednik Si Đinping

Zanimljivo je da su SAD požurile da prihvate projekat AU u decembru 2022, a Bela kuća je rekla da inicijativa predstavlja izuzetnu priliku za SAD da investiraju u budućnost Afrike.

SAD već dugo zaostaju za EU ​​i Kinom u pogledu trgovine sa kontinentom. Dok je američka trgovina sa Afrikom dostigla 83,6 milijardi dolara 2021, ona je mala u poređenju sa 288 milijardi evra razmene sa EU i 254 milijarde dolara sa Kinom u istoj godini.

Kada je reč o stranim direktnim investicijama, Kina, glavni geopolitički konkurent SAD, trenutno mnogo ulaže u Afriku, primetio je Mikatekiso Kubaji, istraživač na Institutu za globalni dijalog povezan sa UNISA i naučni saradnik na Institutu za panafričku misao i razgovor.

- Kina je i dalje vodeći izvor SDI u Africi i ima niz projekata, posebno u oblasti infrastrukture. Odnosi Afrike sa Kinom nastavljaju da se produbljuju. Ovaj odnos može doneti velike koristi obema stranama u zajedničkom istraživanju i razvoju, proizvodnji u Africi i afričkom tržištu za koje se očekuje da do 2050. godine dostigne dve i po milijarde stanovnika. Afričko bogatstvo u mineralima ciljano je istraženo za praktičnu akciju i razvoj - rekao je Kubaji.

Multipolarnost kao odgovor na pritiske

Prema navodima posmatrača, jednopolarni pristup Vašingtona stvara neravnopravan teren za zemlje u razvoju, jer SAD i dalje komuniciraju sa globalnim Jugom sa pozicije sile. Nasuprot tome, multipolarna vizija obezbeđuje jednakost i fer uslove za sve učesnike.

- Nedavni samit G20 ponovio je značaj multilateralizma i Ujedinjenih nacija u svojoj deklaraciji. BRIKS, čije su članice Kina i Rusija, naglasio je potrebu za produbljivanjem i unapređenjem praktičnog iskustva multilateralizma sa Ujedinjenim nacijama u središtu. Geopolitički pejzaž se menja upravo zbog spoznaje da to ne koristi većini sveta - podvukao je Mikatekiso Kubaji.

Pixabay
Zastave BRIKS-a

Pokušaji SAD da nateraju Afriku da se pokori, uključujući čak i donošenje antiruskih zakona usmerenih na kontinent, „izgleda da ne ulijavu poverenje i ne izazivaju pozitivne rekacije“, upozorio je Kubaji.

Za razliku od Grupe sedam (G7), koja izgleda kao zatvoren klub zapadnih industrijalizovanih nacija, BRIKS ima potencijal da raste i razvija se dodavanjem novih članica, kaže Ovigve. Ranije su Argentina, Iran i Saudijska Arabija nagovestile svoje interesovanje da postanu članice BRIKS-a.

- Imate nove multilateralne platforme poput BRIKS-a, na primer, koje imaju toliko zamaha i izgledaju otvorenije prema silama u nastajanju, a više su fokusirane i na pitanja koja su zaista važna za većinu sveta. Jedan od trendova koji bismo mogli da vidimo u budućnosti jeste da zemlje više naginju ka ovim novim multilateralnim platformama u nastajanju jer žele da im to bude dostupno. G7 neće biti proširen – već se smanjio sa G8 na G7 - naglasio je Ovigve.

Naučnik je dodao da se nada da globalni sistem kreće ka novim, otvorenijim i dinamičnijim platformama kao što je BRIKS.

Multipolarni svet se oblikuje, nudeći nove alternative i mogućnosti državama u razvoju i sprečavajući pokušaje da se globalni igrači zastraše sankcijama i upotrebom sile, smatraju posmatrači.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike