Demonstracija sile Velike Britanije: Šta znači Džonsonovo mahanje nuklearnim oružjem?

18.03.2021

08:00 >> 09:27

0

Vojni analitičar Vlade Radulović i Predrag Rajić iz Centra za društvenu stabilnost protumačili su za 24sedam plan o nuklearnom naoružanju koji je izneo pr

Demonstracija sile Velike Britanije: Šta znači Džonsonovo mahanje nuklearnim oružjem?
Copyright Tanjug/Hannah Mckay/Pool via AP/Pixabay

Premijer Velike Britanije Boris Džonson objavio je u utorak 10-godišnji plan svoje vlade, koji obuhvata pojačavanje međunarodne trgovine i jačanje uticaja širom sveta, sa ciljem da njegova zemlja postane “Globalna Britanija”. Mnoge je iznenadilo što je najavio i povećanje arsenala nuklearnih bojevih glava “kako bi se suočio sa potencijalnim biološkim, hemijskim i sajber napadima”.

– Britanija će povećati zalihe nuklearnih bojevih glava na više od 40 odsto, kako bi povećala bezbednost u rizičnom globalnom okruženju i suočila se sa novom tehnološkom pretnjama – izjavio je Džonson, ističući da “neće upotrebiti, niti pretiti da će upotrebiti nuklearno oružje protiv bilo koje nenuklearne države potpisnice Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja iz 1968″.

Velika Britanija je ranije smanjivala zalihe nuklearnog oružja, a 2010. vlada je postavila ograničenje od 180 bojevih glava. Do sredine 2020. Džonson je ukinuo tu granicu i rekao da će broj biti povećan na najviše 260 bojevih glava. U vladinom saopštenju je navedeno da pojedine države sada znatno povećavaju i šire svoj nuklearni arsenal uz ocenu da jačanje globalne konkurencije, izazovi međunarodnog poretka i širenje potencijalno razornih tehnologija predstavljaju pretnju strateškoj stabilnosti.

Ovim povodom vojni analitičar Vlade Radulović za 24sedam je razjasnio šta to konkretno znači, to jest šta Velika Britanija time postiže.

Printscreen Youtube/Jutarnji Program TV HAPPY

– Ja još uvek to tumačim kroz prizmu određenih političkih, pa možda čak i diplomatskih poruka. Sa druge strane, kada govorimo o Velikoj Britaniji, pa i o Francuskoj i Kini i ostalim zemljama koje imaju nuklearno naoružanje, to je i dalje daleko ispod dve vodeće globalne sile – ispod SAD i Rusije. Već počinje da se priča o tome da li bi to moglo da dovede do poremećaja određene ravnoteže kad je u pitanju nuklearno naoružanje, u smislu da se neke zemlje izdvoje, u ovom slučaju Velika Britanija, ali ja tu tezu odbacujem. Činjenica je da Francuska i Velika Britanija imaju sličan broj nuklearnih bojevih glava, ali to je daleko manje od onoga što imaju Rusija i SAD. To su za sada Džonsonovi planovi i projekcije, a mi ne znamo konkretno na šta bi se to odnosilo. Vi sada imate nuklearno naoružanje koje je taktičkog karaktera. Dakle, ono ne mora nužno da upotrebi. Mi još uvek nemamo nikakav konkretan plan, ništa što je jasno predstavljeno, već se trenutno samo razmišlja o povećanju nuklearnog arsenala. Broj bojevih glava se svakako neće drastično povećati, tako to nije veliki skok u odnosu na ostale države – rekao je Radulović.

Osim toga, objasnio je i da Velika Britanija ovim najavama još ne krši Sporazum o neširenju o nuklearnog oružja, ali da bi ga prekršila ukoliko bi se ovaj plan zaista sproveo u delo.

– Britanija je na sebe preuzela obavezu da će da smanji broj bojevih glava na oko 180 do sredine 2020-ih. Zato je interesantno da vidimo kako će se nakon ove najave postaviti zvanični Peking, pošto postoji plan da se on uvuče u priču o kontroli i ograničavanju broja nuklearnih bojevih glava, što Peking kategorički odbija. Pošto do 2025. Britanija treba da se ograniči na 180 bojevih glava, ova najava nagoveštava da ona neće ispoštovati taj sporazum, pa ostaje da se vidi kako će se sve dalje odvijati, to jest da li postoji neka ideja da se organizuje neka nova međuvladina ili međunarodna konferencija na kojoj bi se preispitali postojeći sporazumi, odnosno konkretno Sporazum o proliferaciji oružja za masovno uništenje – kazao je on.

Tanjug/AP Photo/Kirsty Wigglesworth/Pixabay

Severna Koreja, koja nezavisno razvija svoj nuklearni program, i Iran, koji negira da proizvodi nuklearno oružje, mogli bi ovu odluku da iskoriste kao jedan od argumenata u odbrani od napada koji skoro svakodnevno stižu na njihov račun, ali je ipak Kina prva koja bi mogla da reaguje na Džonsonovu najavu.

– Upravo to može da bude kontraargument, naročito Irana, ali i Severne Koreje, pa i drugih zemalja koje imaju nuklearni potencijal. Naravno, to može da se desi ukoliko zaživi to što je najavljeno u Velikoj Britaniji. Jedino se postavlja pitanje koliko resura i potencijala ostale zemlje imaju da to urade. Osim toga, treba razdvojiti sam Iran od Severne Koreje, jer on još uvek nema nuklearno oružje. Iran ima reaktore, ima određene procese koji se tiču oplemenjivanja uranijuma i različitih tehnoloških procesa, ali kada govorimo o nuklearnom naoružanju, naročito o bojevim glavama, Iran to još uvek nema. Ukoliko dođe do povećanja nuklearnog naoružanja Velike Britanije, ja nemam dilemu da će Iran to iskoristiti da nastavi sa svojim procesima, a i Severna Koreja to može iskoristiti kao neki svoj adut. Mnogo je tu faktora i sada svi gledaju u Kinu, tako da mislim da je ovo sada samo jedna vrsta “probnog balona” da se vidi kako će se u ovim kriznim vremenima reagovati na to što Velika Britanija planira da uradi. Za sada se ona i dalje pridržava sporazuma, bez obzira na najavu, a naredne godine pokazaće da li će ga prekršiti ili ne – zaključio je Radulović.

Predrag Rajić iz Centra za društvenu stabilnost protumačio je za 24sedam Džonsonove odluke i poteze sa aspekta unutrašnje i spoljne politike, istakavši da bi odluka o povećanju broja bojevih glava mogla da bude posledica tri faktora.

Printscreen Youtube/KCNS

– Reč je najverovatnije o tri momenta. Prvi momenat jeste odluka koja treba da ima političke posledice, da ojača Džonsona pred britanske izbore i da mu vrati određene konzervativne glasače koji su otišli od torijevaca ka Faražu, a koji sada lutaju nakon što je Britanija napustila Uniju i Džonson izneo taj projekat. On na ovaj način želi da im poruči da će biti dovoljno suvereni, da mogu da se staraju sami o sebi. To je projekat resuverenizacije Britanije i manjeg oslanjanja na svoje saveznike, tako da tu konkretno on želi da pošalje poruku da će Britanija moći više da doprinese NATO savezu sa jedne strane i s druge strane da u tom odnosu sa Amerikom ipak ima malo jači uticaj. On želi da pokaže da i Britanci imaju šta da doprinesu tom partnerstvu. Drugi momenat se tiče zahlađenja odnosa u Evropi nakon Krimske krize i sasvim sigurno je da Britanci na ovaj način šalju poruku i Rusiji, u smislu da zaista jesu nuklearna sila i da smatraju da mogu ponovo da budu druga najača vojna sila u NATO posle Amerikanaca, a ispred Turaka. Treći momenat bi mogao da bude povezan prevashodno sa odnosom Džonsona i vojske, vojnog establišmenta, gde on želi da se prikaže kao novi veliki lider koji ima razumevanja za vojsku nakon dugog niza lidera koji su bili pacifističkije nastrojeni, sa izuzetkom Blera. On bi želeo više da bude percipiran kao Čerčil ili Tačerka – da pokaže vojnicima da misli na njih i da misli na bezbednost zemlje, iako to povećanje broja nuklearnih bojevih glava ništa suštinski ne menja. Britanija ni nakon tog uvećanja neće moći da se poredi sa Rusijom, biće veoma daleko od nje, kao ni sa Amerikom, ali je cilj da se stvore atmosfera i utisak u britanskom društvu da oni brinu o svojoj bezbednosti i da će biti proaktivni – objasnio je Rajić.

Kada je reč o Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja i njegovom potencijalnom kršenju, Rajić smatra da mnogo toga zavisi od Amerike i da će Džonson pre ostvarenja plana pratiti kakve poteze Bajden povlači na tom polju.

Tanjug/AP Photo/Patrick Semansky)

– Treba prvo detaljno da se vidi šta je Džonson zamislio. Sada imamo samo neke naznake. To je sad za ozbiljniju analizu svih dokumenata, tako da ne bih tu žurio sa zaključcima. Ali već postoji zahlađenje na toj relaciji između Amerikanaca i Rusa, još od Trampovog vremena, kada su se SAD povukle iz tog sporazuma. Bajden je najavljivao da bi mogli da se vrate, pa ćemo videti šta će sve tu da se desi do kraja. Mislim da će Britanci gledati da tu koordiniraju svoje aktivnosti sa Bajdenom pre svega, i ukoliko se Amerikanci budu u potpunosti vratili u taj sporazum, da će i oni da odustanu od tog uvećanja – kazao je on.

Potez Velike Britanije ne bi trebalo da utiče mnogo na Severnu Koreju i Iran, smatra Rajić, jer prva zavisi od Rusije i od Kine, a druga čeka da Amerika povuče prvi potez.

– Severna Koreja i Iran, pogotovo Iran, vode svoju politiku nezavisno od bilo koga. Iran će i dalje insistirati na tome da stekne nuklearno naoružanje i jedino što može u tome da ih spreči jeste povratak Amerike nuklearnom sporazumu, o čemu Bajden sve češće i otvorenije govori, ne tako jasno, ali se može zaključiti između redova da je njegova administracija spremna da o tome pregovara. Kad je reč o Severnoj Koreji, oni sve vreme razvijaju svoj nuklearni program nezavisno od bilo koga drugog, ali oni imaju drugu vrstu problema – ignorisani su i od Rusije i u velikoj meri od Kine, a verujem da čak ni njima ne odgovara da Severna Koreja razvije svoj nuklearni program. Bez njihove tehnologije, ona će biti najslabija od svih postojećih nuklearnih sila – tvrdi on.

Tanjug/Charles McQuillan/Pool via AP)

U nekoliko navrata tokom iznošenja plana Boris Džonson je upotrebio i izraz “Globalna Britanija”, pa je Rajić za 24sedam razjasnio šta premijer Ujedinjenog Kraljevstva podrazumeva pod njim.

Pročitajte još

– To je njegova politika i nova politika konzervativaca. Kada su napustili Evropsku uniju, on je govorio “Mi smo napustili Evropu, ali smo se vratili u svet” i to je njihova definicija. I oni sada žele da budu bitan faktor na svetskom nivou, da budu sve prisutniji u državama koje su nihove bivše kolonije, i u užem i u širem Komonveltu, i to se moglo videti u njegovim relacijama sa Narendrom Modijem i u određenim potezima koje je vukao prema Indiji kao prema britanskom strateškom partneru. To je jedan dug proces koji će trajati, ali mislim da Britanija neće od njega odustati čak i ukoliko se promeni vlast, jer mi deluje da je sada ta politika već veoma duboko utemeljena u njihovoj administraciji i da će oni gledati da kroz resuverenizaciju postignu i reglobalizaciju Britanije, odnosno da oni kao zaseban faktor deluju u svim delovima sveta, uključujući i Zapadni Balkan. Dakle, nezavisno od drugih evropskih država, ali uvek u većoj ili manjoj meri u koordinaciji sa Amerikom – zaključio je Rajić.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike