"Hrvatska može da očekuje udar tornada": Meteorolog izdao zabrinjavajuće prognoze, evo za koji period

Iako su meteorolozi upozoravali na promenu vremena, silina jučerašnjeg nezapamćenog nevremena šokirala je Zagreb i istočni deo Hrvatske. Četvoro ljudi je umrlo, više od 2.000 je povređeno, a materijalna šteta se još sabira. Ali, sudeći prema rečima klimatologa, ovakvi slučajevi u Hrvatskoj mogli bi biti sve učestaliji, a mogu se očekviati i tornada piše index.hr.

Grmljavinska nevremena praćena snažnim vetrom i gradom nisu neobična pojava tokom letnih meseci u Hrvatskoj. Ali, jučerašnje nevreme iza sebe je ostavilo i tri poginule osobe koje su život izgubile nakon što se od siline vetra na njih srušilo drveće.

Život je izgubio i vatrogasac iz Slavonije prilikom saniranja štete nakon oluje.

Oluja je u Hrvatsku iz Slovenije doputovala velikom brzinom krećući se oko 70 km/h. Zagrebačko područje tako je pogođeno vetrovima brzine 90-115 km/h, dok je na istoku Hrvatske vetar dodatno ojačao, pa je tako u Slavonskom Brodu dosegao udare jače od 120 km/h, a u Županji čak 180 km/h.

Tanjug/HINA/Damir Seničar

Hrvatska nije navikla na ovakvo ekstremno vreme koje odnosi ljudske živote pa se sve više postavlja pitanje stoje li iza ovakvih naleta oluja klimatske promene. O nastanku ove oluje i klimatskim promenama na koje klimatolozi posebno upozoravaju poslednjih nekoliko godina pričao je Branko Grisogono, klimatolog, geofizičar i profesor na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. On kaže da je jučerašnje nevreme vrlo verovatno posledica upravo klimatskih promena.

"Može se reći da je verovatno posledica klimatskih promena, ali za sigurnost takve tvrdnje nužno je provesti dodatna istraživanja. U principu, niti jedan pojedini događaj ne može se a priori pridružiti recentnim klimatskim promenama. S druge strane, postoje statističke i modelarne metode da to dokažu ili opovrgnu, ali za to je potreban dodatan rad i trud", kaže on.

"Hrvatska može očekivati i tornada"

Grisogono objašnjava kako statistika superćelijskog kumulonimbusa kaže da takvi sistemi kao posledicu imaju nekoliko ljudskih žrtava.

Foto: Printskrin/Tviter

"Superćelijski kumulonimbusi su ujedno i glavni, odnosno vodeći generatori tornada i pijavica. U Hrvatskoj možemo očekivati tornado. Češka, Španija i brojne druge evropske države su ih imale i to nekih 20 odsto slabije nego u SAD-u."

"To su ekstremni događaji, a krajnji ekstremi nikako nisu normalna pojava. U Hrvatskoj možemo očekivati tornado, ne ove nedelje ili meseca, ali statistički gledano počeće se pojavljivati u kasno proleće, leto ili ranu jesen", kaže on.

Slično nevreme se desilo i 2008.

Kako dodaje, jučerašnje nevreme je presedan za Slavoniju i centralnu Hrvatsku, ali je donekle slično nevreme zadesilo Zagorje i šire područje Krapine 2008. godine kada se pojavio takozvani superćelijski kumulonimbus koji je porušio drveće, pokidao krovove i uništio većinu useva gradom veličine lešniaka do manjih oraha.

"U sve toplijoj klimi ima sve više potencijalne toplotne energije koja se onda nužno pretvara u kinetičku odnosno vetar, turbulenciju i tako dalje jer svaki sistem želi da pređe u minimum potencijalne energije, odnosno isprazni se, a to je sve češća i žešća klimatska pojava u energetski jačem klimatskom sistemu."

Na pitanje šta sve dolazi s energetski jačim klimatskim sistemom, Grisogono pojašnjava da nas u bliskoj budućnosti očekuju sve češće izmene ekstremnih događaja te da će, zbog učestalih oscilacija, značaj prosečnih temperatura biti sve manji.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi