Marija Kalas: Prva i poslednja grčka boginja opere

02.12.2023

18:30

0

Autor: Dejan Ćirić

Uprkos vanserijskom daru i svetskoj slavi, Marija Kalas je bila tragična heroina sopstvenog života, u kome je imala sve osim ljubavi

Marija Kalas: Prva i poslednja grčka boginja opere
Copyright Profimedia

Legendarna operska diva Marija Kalas rođena je na današnji dan, 2. decembra 1923. godine u Njujorku, u porodici grčkih emigranata kao Marija Ana Sofija Sesilija Kalogeropulos. Roditelji su je zanemarivali jer su očekivali sina, a majka je više pažnje posvećivala drugoj ćerki, koju je smatrala oličenjem lepote, za razliku od Marije, koja je u detinjstvu bila daleko od onoga što će postati kasnije – zanosna, prelepa žena i jedan od najvećih operskih glasova svih vremena. Ostala je upamćena po mnogim ulogama, a posebno Madam Baterflaj. Bila je vanserijska operska pevačica, koja i danas, uprkos relativno kratkoj karijeri, okončanoj u pedesetim godinama života, važi za jedan od najvećih soprana u istoriji opere. Bila je elegantna, otmena, snažna, izrazito ranjiva i često arogantna.

Debitovala je 1942. godine u Grčkoj nacionalnoj operi kao Pučinijeva Toska.  Od tog momenta otvorila je vrata svih prestižnih operskih dvorana na planeti i igrala u svim najznačajnijim delima ove umetnosti. Međunarodnu karijeru je počela 1947. godine i sa velikim uspehom nastupala na najvećim operskim scenama sveta. Prvi veliki trijumf je doživela 1949, kada je u Veneciji nastupila u dve veoma različite uloge, u operama Vagnera i Belinija. Tokom cele karijere Kalasova je često demonstrirala sposobnosti u pevanju raznovrsnih sopranskih arija, od dramskih do koloraturnih. Njen vokalni raspon je bio blizu tri oktave. U milanskoj Skali je prvi put pevala 1951. godine, u operi „Sicilijansko večernje“, i ovaj teatar je bio njena glavna scena tokom pedesetih. U Londonu je redovno nastupala od 1952, a tu je i završila opersku karijeru 1965. godine. Posle toga nastupila je samo u resitalima 1973. i 1974. Sredinom karijere (1953-1954), Kalasova je naglo smršala, izgubivši 35 kilograma. Neki kritičari smatraju da je ova promena uticala na opadanje kvaliteta njenog glasa u nekim ulogama, dok drugi smatraju da je joj je glas postao mekši i zavodljiviji.

Profimedia
 

Marija Kalas se ubraja među znamenite reformatore opere, kao što su Rihard Vagner i Arturo Toskanini. Kultura druge polovine XX veka se neminovno povezuje sa njenim imenom. Početkom pedesetih godina, pojavom postmodernizma, opera XIX veka postala je estetski anahronizam. Marija Kalas je vratila opersku umetnost na vrhunski nivo. Najviše je pevala opere belkanta, gde se nije ograničila na virtuozne kolorature u operama Belinija, Rosinija i Donicetija, već je svoj glas pretvorila u glavno izražajno sredstvo. Bila je univerzalni pevač, sa dijapazonom od klasičnih ozbiljnih opera (opera serija) do poznih Verdijevih opera, verističkih opera Pučinija i Vagnerovih drama.

Usponu njene karijere doprinela je pojava gramofonskih ploča sredinom prošlog veka, kao i prijateljstvo sa producentom kompanije EMI Volterom Legeom.

Profimedia
 

U privatnom životu, poznata je njena dugogodišnja ljubavna veza sa milionerom Aristotelom Onazisom, koji joj je, po tvrdnjama mnogih, uništio karijeru i život. Bila je očarana glamuroznim, luksuznim životom, ali Onazis nije želeo da napusti svoju suprugu i porodicu, iako se Marija zbog njega razvela od prvog muža Đovanija Batiste. Režiseri, operske kuće, ali i publika su počeli da joj okreću leđa uz argument da je njena tehnika oslabila i da nije disciplinovana kao ranije. Slepo je verovala da će Onazis biti pored nje tokom teških vremena i da je neće napustiti. Prevarila se. Postoje svedočanstva o tome da su njih dvoje imali sina koji je umro kratko po rođenju, 1960. godine. Nakon Aristotelove smrti, Kalasova je ostala izolovana od sveta, u svojoj kući u Parizu. Poslednje dane je provela gledajući filmove, zabavljajući se sa poslugom i konzumirajući tablete za spavanje i lekove protiv bolova. Nije bila u stanju da vidi smisao života nakon odlaska čoveka koji joj je doneo veliku patnju.

Slavna primadona je preminula u Parizu, 16. septembra 1977. godine. To je bio kraj priče o legendarnoj madam Kalas. Njen pepeo je, prema želji iz testamenta, prosut u Egejsko more.

Bonus video:

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike