Martin Skorseze: 80. rođendan filmskog čarobnjaka koji je želeo da postane sveštenik

17.11.2022

11:15

0

Morao je da zaradi svoje mesto na vrhu, a to je učinio sjajnim filmovima punim ikonografskih scena koje su se urezale u pamćenje bioskopskoj publici

Martin Skorseze: 80. rođendan filmskog čarobnjaka koji je želeo da postane sveštenik
Martin Skorseze - Copyright Profimedia

Martin Skorseze je jedan od najpoznatijih i najboljih filmskih reditelja na svetu. Povodom njegovog 80. rođendana podsećamo na njegovu karijeru i navodimo neke od razloga zbog kojih je on legenda filma.

Mišljenje da se neko smatra legendom među rediteljima ne pada s neba. I Skorseze je morao da zaradi svoje mesto na vrhu. To je učinio sjajnim filmovima punim ikonografskih scena koje su se urezale u pamćenje bioskopskoj publici. Slavni umetnik već dugo i zasluženo drži to svoje mesto među filmskim rediteljima, a danas, 17. novembra 2022. slavi 80. rođendan. I neumorno nastavlja da radi.

Profimedia
 

Pet razloga zašto je Skorseze jedan od velikana u istoriji filma:

Potreba da svoje priče podeli sa gledaocima

Za razliku od nekih drugih virtuoza takozvane „nove američke kinematografije“, koji umeju da na ekran donesu uzbudljive i zabavne, ponekad zanimljive, a često spektakularne filmove, Skorseze pokazuje da mu je iskreno stalo do njegovih priča. To ima mnogo veze s njegovim poreklom, njegovom dubokom ukorenjenošću u njujorškom miljeu, pod italijanskim, ali i religioznim uticajem. A tu je čitava paleta njegovih različitih interesovanja.

Pored stalnog budnog pogleda na savremeno američko društvo i njegove društvene lomove, s posebnim fokusom na kriminal i nasilje, reditelj ima i nekoliko „hobija“ kojima se posvećuje. Taj rođeni Njujorčanin (1942), oduvek je bio zainteresovan za filmsku i muzičku istoriju. Skorseze se u filmovima dosledno bavi svojim temama: kriminalom u Americi kroz svoje mafijaške epove, potragom za smislom života u svojim religioznim filmovima, ali i muzikom i filmom u svojim dokumentarcima. Reditelj ima duboku potrebu da svoje priče podeli sa gledaocem.

FIlm "Bande Njujorka"/Profimedia
 

Zna kako treba sa holivudskim zvezdama

Pričati zanimljive priče u bioskopu je jedna stvar, ali mnogo toga zavisi od načina na koji se sve implementira na filmu. Skorseze je pravi maestro i pravi profesionalac. Moglo bi se čak reći da je darovit zanatlija. To kako on koristi kinematografske mogućnosti gotovo je uvek zadivljujuće i ubedljivo. Scene nasilja u njegovim brutalnim mafijaškim filmovima oduzimaju dah, publika uživa u njegovim muzičkim filmovima, njegove komedije izmamljuju osmehe, a njegovi religiozno orijentisani filmovi teraju na razmišljanje.

Profimedia
 

I, što je veoma važno, Skorseze umetnicima koji snimaju sa njima daje veliku slobodu. On zna kako treba s holivudskim zvezdama. Neke uloge Roberta de Nira ili kasnije Leonarda Dikaprija postale su legendarne. Tokom mnogo godina održavao je plodno umetničko partnerstvo sa snimateljima kao što je i Nemac Mihael Balhaus. Isto tako je bilo i sa filmskim kompozitorima ili montažerima. Skorseze prihvata da ne može sve odmah, sada i odjednom, i zato su mnogi njegovi filmovi zreli i savršeni.

Svestran i intrigantan

Martin Skorseze se ne može strpati samo u jednu fioku. Nakon što je na početku svoje karijere filmovima kao što su „Ulice zla“ i „Taksista“ skrenuo pažnju predstavljajući se kao hroničar nasilnog američkog društva, reditelj je publiku iznenadio muzičkim filmom „Njujork, Njujork“. Zatim se predstavio i delima koja imaju dodir sa komedijom kao što su „Kralj komedije“ i „U sitne sate“. Onda je 1988. zaprepastio gledaoce biblijskom dramom „Poslednje Hristovo iskušenje“, a zatim 2016. i filmom „Tišina“. Na kraju treba reći: Skorseze je čak želeo da postane sveštenik.

Džodi Foster, Robert De Niro i Martin Skorseze, film “Taksista”/Profimedia
 

Pored svojih, za sada 27 igranih filmova, više puta je snimao i dokumentarne filmove. Izdvajaju se oni posvećeni njegovoj strasti - muzici. Već 1978. snimio je dokumentarac o oproštajnom koncertu kanadske grupe „The Band“, nakon čega su usledili filmovi o Bobu Dilanu, Rolingstonsima i Džordžu Harisonu. Italo-amerikanac suvereno vlada i umetnošću dokumentarnog filma.

Ljubav prema filmu i sopstveni stil

Kažu da je dobro ako reditelj poznaje istoriju filma. Međutim, neki autori koji mnogo znaju o tradiciji i filmskoj umetnosti, o istoriji filma i velikim rediteljima, često se u svojim filmovima izgube - kroz previše aluzija i ukazivanja na prošlost. Skorseze nije takav. On je svestan onoga što je bilo pre njega, poznaje i američku, ali i evropsku i azijsku kinematografiju, ali to svoje znanje u svojim igranim filmovima on ne demonstrira. Skorseze jednostavno neguje svoj sopstveni stil.

Profimedia
 

Svoje ogromno znanje o istoriji filma on pokazuje na drugi način. Njegova dva sveobuhvatna dokumentarna filma o američkoj kinematografiji, „Putovanje kroz američki film“ (1995), i italijanskoj kinematografiji, „Moje italijansko putovanje“ (1999), izvanredni su primeri kako čovek može da pristupi svojoj ljubavi prema filmu: sa detaljnim znanjem i emocijama, s posvećenošću i inteligentnom analizom.

Neumoran i opsesivan

U godinama kada drugi reditelji odlaze u penziju, Skorseze neumorno nastavlja da radi. Ta njegova marljivost se veoma rano pokazala. On opsesivno radi na svakom svom pojedinačnom projektu: 27 igranih filmova, od kojih su neki veoma složeni, nije baš loš rezultat. Tu je i devet dokumentarnih filmova, kao i televizijske produkcije, kratki filmovi i razvoj TV-serija.

Tome bi trebalo dodati i njegovu neumornu posvećenost izbledelom blagu istorije filma. Pošto je rano prepoznao da analognom filmskom materijalu preti propadanje, osnovao je razne institucije za spasavanje starih bioskopskih filmova od uništenja. Posebno je bio posvećen filmu u boji. Godine 1980, zajedno sa drugim rediteljima, osnovao je „Filmsku fondaciju“, a 2007. „Fondaciju svetskog filma“, dve institucije koje se bave restauracijom i ponovnom otkrivanju filmskih klasika.

Profimedia
 

Martin Skorseze priprema i svoj novi film. Sa starim partnerima, Robertom de Nirom i Leonardom Dikapriom, snima film „Ubice cvetnog meseca“ (Killers of the flowers moon). Premijera tog vesterna zakazana je za 2023. godinu u Kanu.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: dw.com

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike