I svetac bi prodao dušu đavolu samo da je gleda kako pleše: Kako je bosonoga Brižit Bardo osvojila svet (FOTO/VIDEO)
29.12.2025 | 08:15
Postala je simbol seksualne revolucije pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka
Brižit Bardo, legendarna francuska glumica, koja je postala jedna od najvećih filmskih ikona svih vremena i stekla neprolaznu svetsku slavu, umrla je juče u 91. godini.
Poznata po nadimku "BB", postala je simbol seksualne revolucije pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka, a njen uticaj na poimanje ženske slobode i erotike do danas je ostao neizbrisiv. Povodom njene smrti, vredno je podsetiti se eseja čuvene filozofkinje i feministkinje Simon de Bovoar, objavljenog 1959. godine pod naslovom "Brižit Bardo i Lolita sindrom".
Lokomotiva istorije žena
Esej, prvobitno objavljen u američkom magazinu Esquire, a kasnije preveden i proširen u knjigu, predstavlja duboku analizu fenomena Brižit Bardo. De Bovoar u njoj ne vidi samo seks-simbol, već i "lokomotivu istorije žena".
Bardo, sa svojim dečjim izrazom lica, razbarušenom kosom i prirodnom senzualnošću, novi je arhetip žene - dete-žena, slična Loliti iz romana Vladimira Nabokova.
"U njoj se spaja dečja nevinost sa izrazito ženskim oblicima", pisala je De Bovoar, ističući da Bardo nije ni perverzna ni buntovna, već prirodna sila koja izaziva tradicionalnu moralnost. Glumica je, prema filozofkinji, opasna dok nije "ukroćena" od strane muškaraca, ali upravo u tome leži njena emancipatorska snaga. De Bovoar posebno hvali scenu mamba iz kultnog filma "I Bog stvori ženu" (1956) Rože Vadima, gde Bardo pleše bosa, naglašavajući da bi "i svetac prodao dušu đavolu samo da je gleda kako pleše".
Globalni fenomen
Brižit je postala globalni fenomen upravo zbog tog filma, koji je izazvao skandale zbog otvorene erotike, ali i doneo slobodu u prikazivanju ženske seksualnosti. De Bovoar primećuje ambivalenciju - "Bardo je i objekat muškog pogleda i subjekt sopstvene slobode, što je čini pretečom modernog feminizma, iako sama glumica nikada nije bila aktivna u feminističkim pokretima".
Slavna glumica se povukla iz filma sa samo 39 godina, posvetivši se borbi za prava životinja, ali i izazivajući kontroverze političkim stavovima, navodi Telegraf. Ipak, esej Simon de Bovoar ostaje svedočenje o njenoj ulozi u promeni društvenih normi - od simbola "večne ženstvenosti" ka ženi koja živi slobodno, bez krivice.
De Bovoar završava esej nadom: "Nadam se da će sazreti, ali da se neće promeniti." Brižit Bardo je ostala verna sebi do kraja, ostavljajući neizbrisiv trag u svetskoj istoriji kulture.
Bonus video: