Rešena misterija slavnog remek-dela: Ko je bila žena izbrisana sa slike Gistava Kurbea? (FOTO)

06.11.2022

16:30

0

Pisali su da nije imala ni talenat, ni lepotu, ni srce

Rešena misterija slavnog remek-dela: Ko je bila žena izbrisana sa slike Gistava Kurbea? (FOTO)
"Slikarev atelje", Gistav Kurbe - Copyright Profimedia

Na monumentalnom platnu koje je Gistav Kurbe izložio 1855. godine, a koje danas stoji u pariškom muzeju Orsej, poznatom pod nazivom "Slikarev atelje" ili "Stvarna alegorija sažetih sedam godina umetnikovog života" u jednom uglu se, pognut nad knjigom, kao i da jeste i da nije prisutan u Kurbeovom ateljeu, vidi čuveni francuski pesnik Šarl Bodler.

Ta slika, primer dela koje prekida veze s dotadašnjom umetničkom praksom, odavno je, među ostalim, poznata i po Kurbeovoj kasnijoj intervenciji na davno dovršenom platnu. Jer, pored Bodlera na originalnoj verziji je stajala njegova muza, Žan Duval, žena s kojom je dvadeset godina proveo u ljubavnoj vezi i kojoj je posvetio mnoge svoje pesme. Ona ga je, između ostalog, inspirisala za "Cveće zla", a kasnije je izbrisana.

Profimedia
 

Film "Bezimena žena" Régine Abadije pokušaj je da se rehabilituje Žan Duval koja je inspirisala neke od najlepših pesama na francuskom jeziku, a koju su Bodlerovi biografi, beležeći razne žene u njegovom životu, u svojim rasističkim predrasudama, često prećutkivali, čak i pokušavali da je izbrišu iz njegovog života, iako je poznato da je odnos sa njom bio najveća umetnikova ljubavna veza.

Ako su je uopšte spominjali, pisali su da nije imala ni talenat, ni lepotu, ni srce. Puni predrasuda pripisivali su joj razne, uglavnom negativne osobine koje su se vezivale uz crnce i ljude mešane rase. Žan Duval bila je glumica, rođena u Francuskoj, o njoj se ne zna puno, nije poznato njeno pravo ime i prezime, ne postoji nijedna njena sačuvana fotografija. Njen veliki „zločin“, socijalno neprihvatljiv, bio je što je bila mulatkinja. Bilo je to veme ukidanja ropstva i početka kolonijalizma.

Profimedia
 

Film je pokušaj da se napravi portret Duvalove kroz izjave njenog biografa i ono malo materijala što je o njoj moglo da se prikupi. Prikazan je i niz njenih portreta koje je napravio Bodler. Film "Bezimena žena" svojevrsna je posveta Žan Duval kojoj se narator povremeno obraća direktno. Biti žena mešane rase i glumica u tadašnjem Parizu, u Francuskoj 19. veka, bilo je gotovo pa nepojmljivo. Tražilo je, pre svega, hrabrost i strast.

Bodler i Duval imali su težak odnos, pun strasti, ali i nerazumevanja. Često su svađali i rastajali pa se ponovo vraćali jedno drugom. Ostavila ga je nekoliko meseci nakon što je izbrisana sa Kurbeove slike.

Profimedia
 

Po jednoj verziji Bodler je molio umetnika da je izbriše sa platna, jer je u očaju zbog jednog od mnogobrojnih raskida hteo da je izbriše iz života. Ipak, u jednom od zapisa iz 1944. godine, koji se bavi pesnikovim životom, navodi se da je u pitanju samo maliciozan trač.

Lako je moguće da su mnogi drugi sugerisali slikaru da interveniše na platnu, smatrajući da žena mešane rase nema mesto u tom kulturnom krugu, među tom klasom, u tom svetu. Ne bi to bio prvi pokušaj da se crnci i mulati brišu s prikaza na kojima nemaju podređenu ili čak pejorativnu ulogu.

Profimedia
 

Izbrisati te ljude značilo je dehumanizovati ih. Kurbeovom intervencijom Žan Duval bila je izbrisana iz istorije, iz kolektivne memorije. Ali, vremenom su na slici počeli iznova da se pojavljuju izbrisani, prikriveni delovi. Čak je i pigment na platnu radio protiv zaborava, slika nije dopustila da se izbrišu njeni delovi. Bez Žan Duval to platno deluje kao delimično nezavršeno.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Jutarnji list

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike