Dert, suze i tragične ljubavi: Objavljena pesma „Oči tvoje“ iz serije „Nečista krv“ (VIDEO)
„Svi mi imamo takvu muziku u sebi, ona je u našem DNK“, ističe kompozitor Aleksandar Ranđelović
Serija "Nečista krv" je osvojila publiku u Srbiji, a upravo je objavljen i video sa emotivnom pesmom „Oči tvoje“. Autor muzike je kompozitor Aleksandar Ranđelović, poznat po muzici iz čuvenih filmova i serija kao što su „Južni vetar“, „Senke nad Balkanom“, „Sveti Georgije ubiva aždahu“ i mnogim drugim.
- Sve je počelo kada sam dobio scenario, koji me je stvarno oduševio. Razmišljao sam o tome koji bi to instrumentarij koristio u projektu. Iz palete instrumenata odlučio sam kako ću slikati muziku za film i seriju. Bio je važan i stil koji treba koristiti, koji je dosta bio uslovljen samim pisanjem i stavio nas je u etno folklorne gabarite - Ranđelović, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a.
Kompozitor ističe da je muzika „Nečiste krvi“ muzika atmosfere, ona oslikava radnju i temu priče, ali postoje i teme koje se vezuju za likove. To je kombinacija dva pristupa muzici.
- Napravili smo dosta pesama, neke su uzete sa juga Srbije i prearanžirane. Neke smo pisali na uzeti tekst. To je sasvim prirodno, odavde sam i svi mi imamo takvu muziku u sebi, ona je u našem DNK. Volim da pišem, jer se tu dobro snalazim - ističe Ranđelović.
Muzika iz Borinih dela živi kao narodna
U kafanama širom Srbije redovno se naručuju, sviraju i pevaju „Šano dušo“ i „Stojanke bela Vranjanke“. Niko više ne razmišlja o tome kada i gde su ove divne pesme nastale, znamo ih kao narodne vranjanske, a tu i tamo se neko seti da ih je pevala i Borina Koštana...
Ipak, istina je drugačija - njihovi autori su jedan Beograđanin i jedan Vojvođanin.
- Pojedine pesme, iako imaju svog autora, prihvataju se kao narodno stvaralaštvo - objašnjava dr Sanja Zlatanović, viša naučna saradnica Etnografskog Instituta SANU.
- Malo je poznata činjenica da je ove dve pesme za dramu „Koštana“, na molbu Bore Stankovića, napisao pesnik i pravnik Dragutin Ilić, brat pesnika Vojislava Ilića, Beograđanin koji je u Vranju službovao svega godinu dana. Pesmu poznatu kao „Stojanke bela Vranjanke“, Dragutin Ilić je objavio 1882. godine, naslovivši je „Pod pendžeri-te“, a pesmu koju danas znamo kao „Šano dušo“, publikovao je 1884, pod nazivom „Oj lele, lele“.
Obe pesme komponovao je Josif Marinković, slavni srpski kompozitor rođen nadomak Novog Bečeja, školovan u Pragu i Beču, koji je svoj radni vek vezao za Beograd.
Kroz različita izvođenja, tekst i melodija obe pesme su menjani, pa danas gotovo da svako od nas ume da otpeva neku „svoju“ verziju „Šano dušo, Šano mori, otvori mi vrata...“.
- Pesme su pretprele značajne promene (i to ne važi samo za ove dve pesme). U periodu socijalizma doživele su veliku popularnost, bile su i umetnički obrađene, ali u izvesnom smislu i cenzurisane. Iz njih su se izbacivali nepoželjni elementi - manje poznati turcizmi, dijalekatizmi, arhaizmi... tako da budu razumljive široj publici jer se radi o jugoslovenskom kontekstu, a opet da ostanu prepoznatljivo vranjanske - tumači dr Sanja Zlatanović.
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari