Brazilski soj koronavirusa stigao je u Srbiju? Lekari su uočili drastične promene u kliničkim slikama pacijenata u poslednjih 10 dana

16.04.2021

18:08 >> 06:08

0

Iako ovaj soj nije izolovan i zvanični stav je da ga još nema, radiolozi upozoravaju da se slika na snimcima pluća pacijenata obolelih od kovida drastično i

Brazilski soj koronavirusa stigao je u Srbiju? Lekari su uočili drastične promene u kliničkim slikama pacijenata u poslednjih 10 dana
Copyright Tanjug/AP Photo/Christophe Ena)

Prve naznake da je u Srbiju stigao brazilski soj virusa iznela je direktorka kovid bolnice u Batajnici prof. dr Tatjana Adžić Vukičević. Iako ovaj soj nije izolovan u našoj zemlji i zvanični stav je da ga još uvek nema, radiolozi upozoravaju da se u poslednjih deset dana slika na snimcima pluća pacijenata obolelih od kovida drastično promenila i da je u pitanju nova mutacija virusa!

Profimedia

To je za “24sedam” potvrdio niški radiolog dr Aleksandar Ivković, koji je istakao da sumnja na pojavu novog soja virusa, koji, kako ističe, ne mora nužno da bude brazilski. Ali, jedino je sigurno – klinička slika kod kovid pacijenata se u poslednjih deset dana naglo izmenila.

Još nismo sigurni

– Još uvek ne znamo da li je u pitanju baš brazilski soj virusa, ali evidentno je da postoji razlika u radiološkoj slici. Promene se ogledaju u burnijoj kliničkoj slici bolesti, a takođe brže dolazi do pogoršanja stanja – istakao je on.

Facebook

Kako je objasnio dr Ivković, nalaz se nije promenio kod svih pacijenata, već samo kod jednog dela. Ipak, kako kaže, neće se iznenaditi ukoliko se ispostavi da je baš ta promena zapravo brazilski soj.

– Klinička slika se razlikuje od britanskog soja. U tome se slažu i pulmolozi. Za sada je desetak takvih pacijenata, barem kod mene, što jeste malo za donošenje zaključaka, ali to su pacijenti koji su kratkom vremenskom periodu, od 31. marta do 14. aprila, razvili teške kliničke slike. Iz tog razloga mi neće biti iznenađenje ako se pokaže da već imamo novi soj virusa. Ponavljam, ne mogu da tvrdim da je brazilski, ali je svakako drugačiji – naveo je naš sagovornik, koji je objasnio po čemu se razlikuje eventualni novi soj virusa:

– U aprilu su počeli da se javljaju pacijenti koji imaju drugačiji nalaz. Ono što je karakteristično je to da su ti nalazi pokazivali uznapredovalu bolest već drugog i trećeg dana od pojave simptoma, odnosno u prvoj, uvodnoj fazi kada uglavnom na radiološkom pregledu (CT skeniranju) nema naznaka bolesti. Takođe, plućne fibroze (zadebljanje i stvrdnjavaje dela plućnog tkiva novostvorenim vezivnim tkivom) primećene su drugog dana bolesti. Na sve to, oko većih grana bronha uočljiv je “ground glass” (bele “mrlje” na snimcima pluća). Kao da bolest ne može da sačeka, kao da klija gde stigne – upozorio je ovaj niški radiolog i apelovao da se treba vakcinisati što pre.

Profimedia

Dva scenarija

Radmilo Petrović, Foto: Jutjub/ Printskrin/RTS

Sa njim se složio i naš epidemiolog, virusolog i vakcinolog prim. dr Radmilo Petrović, koji je za “24sedam” poručio da čak, iako u ovom trenutku brazilsog soja u našoj zemlji nema, to ne znači da se on neće i pojaviti.

– Očekujemo ga, gotovo je nemoguće da ćemo ga izbeći. Svet je jedan i jedinstven, komunikacija između naroda postoji, ako nije dosad, sigurno će doći. Ipak, da li je opasniji, mi to još ne znamo, ali moguće je da se lakše prenosi i da je virulentniji. Primećene su teže kliničke slike kod pacijenata u Brazilu, međutim, to može biti iz dva razloga – teže kliničke slike posledica su mutiranog virusa koji je “žešći” i evoluirao je tako da izaziva teži oblik bolesti. Sa druge strane, Brazil je velika zemlja, sa puno stanovnika, ali sa slabo razvijenom zdravstvenom službom. Moguće je i da ne uspevaju sve zaražene kovidom da podmire, nemaju dovoljno respiratora i stručnjaka, situacija im izmače kontroli, a čini se kao da je u pitanju novi soj – objašnjava epidemiolog Petrović.

Brazilska mutacija i vakcine

Ono što je najbitnije je, smatra on, da sve vakcine štite od britanskog, a zasigurno i od brazilskog soja.

Profimedia

– Svako cepivo štiti, pitanje je samo koje više, a koje par procenata manje. Kako se virus menja samo u jednom delu, na površini, a vakcine štite protiv celog virusa, jasno je da su delotvorne. Kada je u pitanju sam stepen zaštite, o tome je sada rano polemisati, to ćemo znati kroz nekoliko meseci, posebno zbog toga što kineskom cepivu kompanije “Sinofarm” treba više vremena da pokaže delotvornost, ali zaštitu, odnosno antitela koja ona stvori, štitiće nas duže – pojasnio je dr Petrović.

Šta znamo o brazilskom soju?

Simptomi koji su karakteristični za ovaj soj ne razlikuju se puno od ostalih varijanti koronavirusa – povišena telesna temperatura, kašalj, bolovi u mišićima, gubitak čula mirisa i ukusa.

Ono što u ovom trenutku brine svetske naučnike jeste da brazilski soj “može da izmakne antitelima stečenim prirodnim putem i da dovede do reinfekcije”.

To znači da oni, koji su već preležali kovid, možda nisu zaštićeni od brazilske varijante, posebno od dve varijante koje su otkrivene u Brazilu, a nazvane su P1 i P2.

Pixabay

Tako, dr Jesem Orellana, epidemiolog u poznatoj brazilskoj naučnoistraživačkoj instituciji Fiocruz, kaže da je P1 soj visoko prenosiv i zbog toga ga smatra “pretnjom čovečanstvu”.

Kako navodi, varijanta P1, koja je navodno utvrđena 10. januara u Brazilu, ima više promena – tri mutacije spike proteina umesto jedne, a kako se veruje već je stvorio 17 mutacija, od kojih su tri na „šiljastog“ proteinu.

Međutim, pojedini naši stručnjaci smatraju da ne postoji dokaz da je brazilski soj zarazniji i smtronosniji.

Poznati virusolog iz Kraljeva Milanko Šekler ističe da “po logici stvari, virus koji se lakše prenosi, manje je smrtonosan, jer u tom razmnožavanju gubi patogenost”.

Pročitajte još
– Virus je sada pod pritiskom sve većeg broja vakcinisanih i sve jačeg otpora antitela. Zato mora da se menja, kako bi probio tu zaštitu jer više ne može tako lako da prelazi sa čoveka na čoveka. Ne može da se tako lako umnožava, a to jedino što zna da radi – podsetio je ovaj virusolog, koji smatra da će na kraju doći do kompromisa između virusa i čoveka.

– U stvaranju tih različitih oblika kako bi probio zaštitu antitela, virus gubi na snazi pa je velika verovatnoća da će postati običan “šmrkljavac” od dva-tri dana kao i drugi humani korona virusi. Njemu nije cilj da ubija ljude, jer sa svakim mrtvim čovekom i on nestaje. Teško da će potpuno nestati jer je prozreo u populaciju. Pre će doći do ravnoteže i kompromisa virusa sa čovekom – zaključio je dr Šekler.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike