Danas su Duhovske zadušnice: Sećamo se pokojnika - ovi običaji se vekovima ne menjaju
Zadušnice su, po predanju, dan kada se brišu granice između svetova – živih i mrtvih
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Duhovske zadušnice, poznate i kao letnje zadušnice, koje uvek padaju u subotu pred praznik Svete Trojice. Ovaj dan posvećen je molitvi za pokoj duša preminulih i poštuje se širom Srbije i pravoslavnog sveta.
U crkvama se od ranog jutra služe svete liturgije i parastosi, a nakon toga vernici odlaze na groblja, gde pale sveće, ostavljaju hranu i vino, i u tišini se sećaju svojih najmilijih.
Zadušnice su, po predanju, dan kada se brišu granice između svetova – živih i mrtvih – i kada je posebno važno moliti se za oproštaj grehova duša preminulih, ali i pomiriti se sa sobom i drugima.
Profimedia
Običaji koje narod i dalje poštuje
Na ovaj dan, mnogi domaćini spremaju koljivo (žito), crno vino, hleb i druga posna jela, koje donose u crkvu i potom dele na groblju. Sveća koja se pali na grobu simbolizuje Hristovu svetlost i nadu u vaskrsenje.
Običaj je da se na grobovima ne ostavljaju meso i alkohol, već jednostavna hrana koja se daje siromašnima „za dušu“, a veruje se da svaka molitva i dar iz ljubavi prema pokojnicima donosi mir i utehu, kako živima, tako i preminulima.
Narodna vera i tišina zadušničkog dana
Duhovske zadušnice uvek donose poseban mir među narodom. Ne radi se teški posao, ne svađa se, ne galami, već se dan provodi u molitvi, tišini i porodičnom okruženju.
Ove zadušnice imaju i dodatni značaj jer dolaze uoči velikog praznika Silaska Svetog Duha na apostole, poznatijeg kao Duhovi ili Sveta Trojica, kojim se završava period od Vaskrsa do Pedesetnice.
U narodu se kaže: „Ko se svojih ne seća, ni njega se neće sećati“ – a današnji dan je upravo prilika da se pokaže poštovanje prema precima i da se, makar na kratko, setimo svojih korena.
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari