
Srbiju pogodilo sedam zemljotresa za 11 dana: Najjači nam preti uskoro, ovo su najugroženji delovi
Petrovac na Mlavi i okolina poznati su kao seizmično aktivna zona

U poslednjih 11 dana Srbiju je pogodilo čak sedam zemljotresa slabijeg intenziteta, a poslednji u nizu zabeležen je u Vranju 11. maja. Iako su svi potresi bili blagi, podrhtavanje tla bilo je registrovano i u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, kao i Hrvatskoj.
Kako objašnjava seizmološkinja Ana Mladenović, ovi zemljotresi uglavnom se ne osete i ne mogu izazvati štetu. Ipak, prema njenim rečima, u narednih deset godina očekuje se zemljotres jačine oko 5 stepeni Rihterove skale u centralnom delu Srbije.
– Centralni deo Srbije koji obuhvata nekoliko seizmičkih oblasti sposoban je da generiše, u periodu od 10 do 15 godina, jedan zemljotres magnitude oko 5 ili nešto više. To je recimo zemljotres kakav je bio u Kraljevu 2010. godine ili u Mionici krajem devedesetih. Takvi zemljotresi mogu se osetiti u epicentralnoj zoni, ali ne mogu izazvati ozbiljniju štetu – istakla je Mladenovićeva za "Blic".
Spisak zemljotresa u Srbiji od početka maja
maj, Goč – 1,9 stepeni
Pročitajte još:
maj, Jošanička Banja – 1,9 stepeni
maj, Vranje – 1,6 stepeni
maj, Kruševac – 1,6 stepeni
maj, Kosovska Mitrovica – 3,2 i 3,3 stepena
maj, Vranje – 2,3 stepena
Kritična zona – centralna Srbija
Stručnjaci upozoravaju da je centralni deo Srbije najpodložniji jačim zemljotresima zbog seizmičkih zona koje se tu preklapaju. Mladenovićeva ističe da se takvi zemljotresi statistički dešavaju u razmaku od decenije do decenije i po.

– Ne očekujemo rušenje objekata, ali može doći do oštećenja maltera, pregradnih zidova ili da popadaju predmeti sa polica – navodi Mladenovićeva.
Sličnog mišljenja je i profesor Mladen Dragićević koji ističe da zemljotresi magnitude do 5,5 u savremenim uslovima gradnje ne bi trebalo da nanesu ozbiljnu štetu, osim kada su u pitanju stari objekti građeni pre 1963. godine, često bez poštovanja seizmičkih normi.
Petrovac na Mlavi i Svilajnac – trusna istočna Srbija
Petrovac na Mlavi i okolina poznati su kao seizmično aktivna zona. Kako navodi Mladenovićeva, reč je o području koje prati rased uz reku Mlavu, ali i pored seizmičke aktivnosti, jači zemljotresi nisu česti.
– Poslednji jači zemljotres u tom kraju desio se pre oko 30 godina. Mogući su naknadni udari nakon zemljotresa jačine 4,2 ili 4,3 stepena, ali ne očekujemo ništa spektakularno – objasnila je ona.
U okolini Bora i Majdanpeka se, kako dodaje, dešavaju tzv. veštački zemljotresi, izazvani miniranjima u rudnicima, i oni nisu prirodnog, tektonskog porekla.
Najtrusnija područja u Srbiji
Prema rečima seizmološkinje, najtrusnija područja u Srbiji uključuju:
Kopaonik
Dolinu Zapadne Morave
Dolinu Velike Morave
Kraljevo, Trstenik, Kruševac
Rudnički masiv
Valjevo, Lazarevac, Mionicu
Svilajnac i Paraćin
S obzirom na to da Srbija nije u blizini velikih tektonskih ploča, seizmolozi ocenjuju da su zemljotresi jači od 6 stepeni Rihtera malo verovatni.
Beograd, prema rečima stručnjaka, nije posebno trusno područje. Najbliže seizmički aktivne zone nalaze se na oko 100 kilometara udaljenosti – u Mionici, Valjevu i Lazarevcu.
– Zemljotres magnitude kao onaj iz Rumunije može se osetiti u Beogradu, ali sam grad nije lociran na seizmički aktivnim rascedima – zaključila je Ana Mladenović.
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari