Saharski pesak stiže nam u aprilu i maju: Donosi ga južni vetar iz Afrike

01.04.2024

11:46

0

Veća količina saharskog peska je uobičajena pojava tokom prolećnih meseci

Saharski pesak stiže nam u aprilu i maju: Donosi ga južni vetar iz Afrike
Pesak iz Sahare - Copyright 24 sedam/J.S.

Veći deo Balkanskog poluostrva tokom prethodnih dana nalazio se pod uticajem snažnog anticiklona koji nije dozvoljavao oblacima i kiši da stignu do nas a sem jakog južnog vetra u nižim delovima, i na visinama postoji jaka južna struja koja nam iz Afrike donosi pustinjski pesak.

Na prognostičkim modelima videla se količina od 180.000 tona prašine. U pitanju je takozvana suva depozicija, odnosno pesak koji se taloži na zemlji.

Ova pojava nastaje kada se iznad Sahare nalazi ciklon, odnosno vrtložno kretanje, koje podiže pesak u više slojeve atmosfere.

Potom se advekcijom, odnosno horizontalnim kretanjem vazduha, pesak transportuje hiljadama kilometrima dalje od pustinje.

Osim suvom depozicijom, vazduh se može taložiti i vlažnom depozicijom na tlo, i to je slučaj kada pada takozvana prljava, žuta kiša. Sahara inače transportuje između 60 i 200 miliona peska na godišnjem nivou.

24 sedam/J.S.
 

Što se Srbije tiče, i kod nas je ovih dana zabeležena veća količina saharskog peska. Ovo je uobičajena pojava tokom prolećnih meseci.

Istraživanja pokazuju da su meseci april i maj oni sa najučestalijom i najvećom koncentracijom pustinjskog peska kod nas, piše Euronews Srbija.

Pustinjski pesak u manjim količinama uglavnom ne utiče na zdravlje ljudi.

Prema izveštaju Svetske zdravstvene organizacije (WHO, 2006. godine), dnevne površinske koncetracije peska veće od 50 mg/m3 mogu se smatrati pragom iznad kog je moguće pronaći jasnu statističku vezu između koncetracije peska i potencijalnih zdravstvenih komplikacija koje su u vezi sa respiratornim organima.

Visinski prodori, kao što je to bio slučaj sada, su veoma značajni jer pesak utiče na bilans zračenja (može da snizi temperaturu za jedan do dva stepena), nastanak oblaka kao i žutih kiša.

Prizemni prodori su značajni za zdravlje judi, a potom za biljni i životinjski svet. Prevelika količina pustinjskog aerosola utiče i na vidljivost vazduha. Ovo je važno za vazduhoplovstvo, pomorstvo ali i drumski saobraćaj.

Povećana koncetracija peska u vazduhu menja ne samo termičku struktru atmosfere, već i dinamiku što se manifestuje kroz zamućenosti nebom ali i intezivnim bojama prilikom izlaska i zalaska sunca.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike