Nabavka sa Kipra promenila odnos snaga u regionu: Srbija sa helikopterima MI-35P postala neprikosnovena vojna sila

Proces opremanja i modernizacije Oružanih snaga Republike Srbije traje već nekoliko godina, a jedna od ključnih stavki u ovom procesu jeste jačanje vazduhoplovnih snaga naše vojske. Pored kupovine 15 "Erbasovih" lakih višenamenskih helikoptera H145M, od kojih se pet već nalazi u operativnoj upotrebi RV i PVO, i nabavke četiri jurišna helikoptera Mi-35M iz Rusije, na veliko iznenađenje mnogih, juče je na vojnom aerodromu u Batajnici prikazano još 11 Mi-35P, kupljenih od Kipra.

Nabavka pomenutih letelica koje su se nalazile u sastavu Nacionalne garde ove ostrvske države predstavlja najveće pojačanje za srpsko vazduhoplovstvo, budući da Srbija sada raspolaže sa čak 15 jurišnih helikoptera, poznatih po nadimku "leteći tenk". Pored 15 jurišnih, domaće vazduhoplovne snage mogu se pohvaliti sa još 47 helikoptera i to: 29 lakih višenamenskih SA 342 "gazela", 13 transportnih, odnosno višenamenskih Mi-17 i pet već pomenutih H-145M.

Dakle, računajući 11 novopristiglih "letećih tenkova" sa Kipra, u sastavu Oružanih snaga Republike Srbije nalazi se ukupno 62 helikoptera i još deset u procesu nabavke, čime smo postali druga država sa najvećim brojem letelica ove vrste u regionu, ukoliko izuzmemo Tursku. Stoga i ne čudi zabrinutost pojedinih zemalja iz komšiluka, pogotovo kada se uzmu u obzir i njihovi kapaciteti, tj. helikopterske flote.

Zemlje bivše Jugoslavije – trka sa Hrvatskom 

Glavni konkurent na prostoru nekadašnje SFRJ je svakako Hrvatska, čije helikopterske jedinice raspolažu sa ukupno 50 letelica i to: 25 transportnih/višenamenskih Mi-17/171š, 15 izviđačkih OH-58 i dva višenamenska UH-60 "crni jastreb" američke proizvodnje, dok se za obuku koristi osam višenamenskih helikoptera "bel 206". U pogledu borbenih sposobnosti i tehničko-taktičkih karakteristika, najveći potencijal svakako imaju "crni jastrebovi", međutim njihova ubojita moć je znatno manja u odnosu na Mi-35.

Prema pojedinim izvorima, Hrvatska planira nabavku još šest UH-60, a važno je napomenuti da se za pružanje vatrene podrške mogu koristiti i sovjetski Mi-17/171š, kao i OH-58 opremljen protivoklopnim vođenim raketama. Bez obzira na sve navedeno, zahvaljujući isporuci sa Kipra, srpsko ratno vazduhoplovstvo je ostvarilo primat koji će ostati neosporan bar još deceniju.

Tanjug/Rade Prelić

 

Što se tiče ostalih zemalja bivše Jugoslavije, na trećem mestu je Bosna i Hercegovina sa 22 helikoptera – šest Mi-17, osam SA 342 "gazela" i osam višenamenskih UH-1H; zatim ide Slovenija sa 16 višenamenskih helikoptera – osam "Bel 412", četiri H215M i četiri "Bel 206" namenjena za obuku. 

Naši susedi ostali bez borbene sposobnosti, jer su donirali letelice Ukrajini

Severna Makedonija je u svom ratnom vazduhoplovstvu do skoro imala nešto drugačiji sastav, pa je pored šest Mi-17 i četiri trenažna "Bel 206", raspolagala sa četiri jurišna helikoptera Mi-24, ali je odlučeno da se ukupno 12 (osam iz rezerve) Mi-24 donira Ukrajini. Time je Severna Makedonija u potpunosti lišila svoje vazduhoplovstvo bilo kakve borbene sposobnosti, budući da više ne raspolaže ni jurišnim avionima Su-25, takođe doniranim Ukrajini.

Na poslednjem mestu nalazi se Crna Gora sa 11 helikoptera i to tri višenamenska "Bel 412", dva laka "Bel 505" i šest SA 342 "gazela". Na osnovu opisanog jasno je da oružane snage nijedne od zemalja nekadašnje SFRJ, osim eventualno Hrvatske, ne može da se poredi sa srpskim ratnim vazduhoplovstvom kada je u pitanju količina i kvalitet borbenih helikoptera. 

Mađarska, Rumunija, Bugarska, Grčka i Albanija

Kada su u pitanju naše komšije na severu, najveći deo helikopterske flote od 41 letelica, čini 20 lakih višenamenskih H145M, dok su po brojnosti na drugom mestu osam sovjetskih jurišnih helikoptera Mi-24. Pored toga, Mađarsko vazduhoplovstvo u operativnoj upotrebi ima sedam Mi-17, dva H125M namenjena za obuku i četiri transportna H225M, sa naoružanjem, a u toku je proces nabavke još 12 potonjih letelica.

Tanjug/Rade Prelić

 

Po kvantitetu, iznad Srbije nalazi se jedino Rumunija čije oružane snage raspolažu sa 67 višenamenska helikoptera i to sedam IAR 316 koji se koriste za obuku, dok se ostatak flote sastoji od raznih varijanti domaće verzije SA 330, poznate pod oznakom IAR 330. Od 60 helikoptera IAR 330, 22 su jurišne varijante IAR 330L SOKAT, tri su mornaričke, a ostatak čine L/M verzije za transport.

Ipak, važno je naglasiti da Rumunija trenutno radi na modernizaciji i unapređenju svoje helikopterske flote, zbog čega je ugovorila nabavku čak 24 jurišna helikoptera AH-1Z i 21 višenamenski UH-1J. Ukoliko svi primerci budu isporučeni, a istovremeno starije letelice ostanu u aktivnoj upotrebi, rumunsko ratno vazduhoplovstvo bi imalo više od 100 helikoptera. Ovo neće preterano uticati na položaj Srbije, kako zbog relativno dobrih odnosa dveju država, tako i zbog činjenice da Mi-35 važi za sposobniji helikopter.

Bugarske snage u svom sastavu imaju ukupno 25 helikoptera i to 12 H215M, tri Mi-17, dva "Beč 206", dva jurišna Mi-24, dva mornarička višenamenska AS565 "panter" i jedan takođe mornarički AS365 "delfin".

Sa druge strane, grčka vojska se može pohvaliti izuzetno jakom mornaričkom komponentnom svoje helikopterske flote sa čak 12 operativnih helikoptera SH-60 u različitim varijantama i još devet naručenih primeraka. Pored toga, Helensko ratno vazduhoplovstvo raspolaže sa po 12 "Bel 205" i H215M, dva "Bel 212" i dva laka višenamenska, tj. helikoptera za potragu i spasavanje AV109. Ukupan broj helikoptera u operativnoj upotrebi je 40, ne računajući devet čije se isporuka i dalje čeka. 

Najmanji broj helikoptera u ovoj grupi zemalja ima Republika Albanija, čije je vazduhoplovstvo opremljeno sa oko 20 letelica ove vrste i to većinom višenamenskih i lakih višenamenskih. Tu spadaju jedan AV109, tri "Bel 205", pet "Bel 206", četiri BO105, dva H145M, četiri H215M i dva UH-60 "crni jastreb".

Iz svega navedenog jasno je da trenutno uz Rumuniju, Srbija raspolaže najbrojnijom i najbolje opremljenom helikopterskom flotom, a razlog za to su upravo jurišni helikopteri Mi-35, odnosno njihova osposobljenost za nošenje najrazličitijeg naoružanja od automatskog topa do vođenih raketa. 

Svakako najveći problem za Srbiju ostaje naoružavanje snaga bezbednosti tzv. Kosova, budući da se već duže pojavljuju informacije i izjave prištinskih zvaničnika o eventualnoj nabavci borbenih helikoptera američke proizvodnje. Konkretno, radi se o "crnim jastrebovima" i gorepomenutim izviđačkim OH-58, koji mogu biti naoružani protivoklopnim raketama kao u slučaju Hrvatske. Tačan broj nije poznat, ali se pretpostavlja da se radi o dve do četiri letelice, stoga je na osnovu same količine jasno da se radi o propagandnom i "zastrašivačkom" poduhvatu, a ne o stvarnoj pretnji. 

Bonus video: 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi