Dr Bogdanović tvrdi: Teško je otkriti da li je neko preminuo od kovida, ali tri znaka na plućima nam odmah to potvrde

12.06.2022

17:04

0

Autor: 24sedam

Već par meseci u Institutu za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Beogradu obavljaju se obdukcije preminulih od kovida 19

Dr Bogdanović tvrdi: Teško je otkriti da li je neko preminuo od kovida, ali tri znaka na plućima nam odmah to potvrde
Tan2021-11-17_495226_2 - Copyright Aaron Lavinsky/Star Tribune via AP, File

Već par meseci u Institutu za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Beogradu obavljaju se obdukcije preminulih od kovida 19 u specijalizovanoj obdukcionoj sali.

Lekari ove ustanove do sad su ustanovili dve osnovne grupe među preminulima: one koji su umrli zbog kovida 19 i one koji su umrli sa njim. Docent dr Milenko Bogdanović sa Instituta za sudsku medicinu objašnjava  da on i njegove kolege u trenutku kada im se dostavi telo najčešće ne znaju da li je preminuli imao koronavirus, odnosno da oni ne rade ciljane obdukcije, već da virus pre početka obdukovanja dokazuju u postmortalnom materijalu.

Na godišnjem nivou u ovoj ustanovi uradi se između 1.200 i 1.500 obdukcija, njih radi 15 lekara u 5 sala na šest obdukcionih stolova. Jedan od tih sala je specijalna, i baš u njoj se rade obdukcije preminulih od korona virusa.

- Mi imamo pet sala i šest obdukcionih stolova. Jedna sala je dupla, ima dva obdukciona stola. Jednu od postojećih sala smo na početku pandemije počeli da opremamo uz podršku Ministarstva zdravlja i Svetske banke, da od nje napravimo specijalizovanu obdukcionu salu koja je trenutno jedna od retkih u ovom delu Evrope. U Srbiji takve sale nema. Njen značaj za nas nije samo u slučaju aktuelne pandemije kovida 19, nego i iz drugih razloga. Ono što karakteriše našu praksu jeste da mi vrlo često za telo koje obdukujemo nemamo nikakve ili vrlo malo podatka o medicinskoj istoriji osobe pre vršenja obdukcije. Dakle, ne znamo od čega je ta osoba bolovala, da li je lečena, kako je lečena, kakve su bile njene navike... Mnoge od tih podataka mi saznajemo nakon obdukcije, nakon intervjua sa familijom, prijateljima, a postoji izvestan rizik da neke od tih osoba imaju oboljenje koje se potencijalno može preneti na one osobe koje učestvuju u rađenju obdukcije. To nisu samo lekari obducenti, nego i pomoćnici obducenata - objašnjava za Telegraf.rs

Foto: Printskrin/RTS
 

 

sa Instituta za sudsku medicinu:

- Jedan od mogućih rizika u našem radu predstavlja i oboljevanje od tuberkuloze i ova sala, koja ima poseban sistem ventilacije sa negativnim pritiskom, obdukcioni sto sa niskohodnom ventilacijom, u kojoj postoji određeni broj izmena vazduha u jedinici vremena, omogućuje da mi radimo na bezbedniji način, i da smanjimo rizike po sopstveno zdravlje tokom vršenja takvih obdukcija. Naravno, vraćam se, mi često ne znamo, nemamo podataka o preminuloj osobi, ali kada ih imamo i te kako koristimo tu salu. Sa druge strane, ako podaka nema a, postoje neki drugi indikatori koje smo još pre početka obdukcije prepoznali da bi takva osoba npr. zbog svog izgleda u smislu zapuštenosti, pothranjenosti ili nekih drugih znakova, mogla da sugeriše da je možda bolovala od nekog takvog oboljenja, mi ćemo uraditi obdukciju u toj sali i povećati nivo sopstvene bezbednosti.

Kako objašnjava, oni ne rade ciljane obdukcije preminulih od koronavirusa, zato najčešće i ne znaju kada im stignu oni koji su bili zaraženi, pa pre nego što počnu sa obdukovanjem, testiraju telo na korona virus.

Profimedia
 

Kako znamo da je neko imao kovid?

- Već na početku pandemije mi smo obezbedili testiranje za sva tela koja se ovde šalju po nalogu tužilaštva, pošto tužilaštvo naređuje vršenje obdukcije kada je osoba usmrćena u saobraćajnom traumatizmu, kada je bila žrtva ubistva, ili je u pitanju samoubistvo... Tužilaštvo nam naredi da uradimo obdukciju a mi u takvim situacijama često ne znamo da li je osoba bila zaražena koronavirusom. Onda uradimo testiranje i tek kada dobijemo test koji je negativan ili pozitivan, mi odlučujemo o uslovima u kojima će obdukcija biti rađena. U svakom slučaju od početka pandemije, kada nije ni postojala nova sala, sve obdukcije smo radili koristeći ličnu zaštitnu opremu, čime smo omogućili izvestan nivo bezbednosti u radu - kaže sagovornik.

Tela na kovid 19 testiraju brzim antigenskim i PCR testovima, i pokazalo se da su pronalazili prisustvo virusa u postmortalnom materijalu.

- Bio je određeni broj slučajeva kod kojih smo uspeli da dokažemo prisustvo virusa. Istraživanja su pokazala, kako naša tako i drugih istraživača iz naše oblasti, da virus i te kako može da se detektuje u postmortalnom materijalu. Postoje podaci da je virus uspevao da se dokaže u uzorcima nazofaringelnog brisa i nekoliko dana posle smrti kod leševa koji su u stanju truležnih promena. To govori u prilog tezi da je, ipak, virus bio relativno rezistentan na uslove spoljašnje sredine, a opet testovi koje koristimo za dokazivanje dovoljno senzitivni da mogu da ga detektuju. Postavljalo se pitanje koliko je opravdan strah od obdukcija s obzirom na način prenošenja koronavirusa. Uz adekvatne mere, adekvatnu ličnu zaštitnu opremu koju smo mi imali od početka pandemije, i naravno uz novu salu, možemo sasvim bezbedno da radimo takve obdukcije - objašnjava doc. dr Bogdanović.

Profimedia
 

Postoji određen broj obdukcija preminulih od korone koji su uradili.

- Naš glavni cilj, jeste da utvrdimo uzrok smrti, bez obzira na to da li je osoba bila zaražena koronavirusom ili nije. Ono što je važno u našem radu jeste da procenimo da li je smrni ishod kod neke osobe nastupio zbog direktnih posledica kovida, ili je osoba bila zaražena korona virusom ali je umrla od drugog oboljenja ili povrede. Primera radi, postoje situacije da je osoba bila zaražena korona virusom ali da to nije dovelo do teškog oštećenja pluća i uzrokovalo smrtni ishod, nego je osoba na primer, iskrvarila zbog rupture aneurizme aorte, a što nema veze sa infekcijom koronavirusom.

"Nije lako dokazati da je smrt nastupila zbog korone"

- Ukoliko kod osobe koja je bila pozitivna na koronavirus, a koja nije imala nikava hronična oboljenja, na obdukciji uočimo veoma teško zapaljenje pluća, onda možemo to da povežemo i da kažemo da je ta osoba umrla zbog kovida. Kao deo postmortalne dijagnostike u ovakvim situacijama koristimo patohistološke analize, nekada i imunihistohemijske, kojima takođe dokazujemo znake virusne pneumonije odnosno virusnog zapaljenja pluća. Međutim, nekada je teško proceniti doprinos kovida 19 u nastupanju smrti. Zašto? Zato što nekada osoba boluje od nekog teškog hroničnog nezaraznog oboljenja – na primer maligna bolest, kardiovaskularno oboljenje, šećerna bolest...i pored svega toga se zarazi virusom koronom. Spreg tih osnovnih oboljenja sa virusnom infekcijom nekada može dovesti do smrtnog ishoda. Tada mi pokušavamo da utvrdimo koliki je doprinos kovida, koliki je doprinos prethodnih oboljenja i na kraju zaključujemo šta je uzrok smrti. To nekada zaista nije lako - objašnjava doc Bogdanović.

Korona i suicid - pitanje koje nas sve muči

Na pitanje koja od dve osnovne grupe kovid-povezanih smrti dominira objašnjava:

- Obe su zastupljene. Imali smo slučajeve sa teškim zapaljenjima pluća u sklopu kovida , ali je bilo i situacija gde je čovek bio vozač automobila i došlo je do smrtnog ishoda usled povreda zadobijenih u saobraćajnoj nezgodi, a u takvim sitacijama potencijani doprinos virusne infekcije je zanemarljiv ili ga nema. Parafraziram slučaj, ali vrlo sličnih je bilo. Bilo je i drugih vidova trauma, gde mi dokažemo kod osobe posmortalno koronavirus, ali na obdukciji konstatujemo da na plućima nema zapaljenja niti drugih znakova kovida, i takvi slučajevi primer su smrti sa kovidom. Postoji jedan osetljiva kategorija koja je predmet naučnih rasparava a, to je kada osoba zna da je bila zaražena i izvrši suicid. Postavlja se pitanje kako je kovid 19 doprineo smrti ako je jasno da je smrt nastupila kao posledica npr. vešanja ili skoka sa visne. To su primeri smrti sa kovidom, ali je i u domenu tzv. psihološke autopsije interesantno.

Kod osoba koje su preminule zbog kovida, prema njegovim rečima, vidi se da su pluća čvrsta, bezvazdušna, velike ukupne težine...

- To je karakteristika kod svih zapaljenja pluća i nalaz je manje-više sličan. Ono što pravi značajniju razliku jeste histološki nalaz, kojim uočavamo ćelijske elemente koji mogu ukazati na znake virusnog zapaljenja. U sklopu istraživanja koje radimo kroz kovid projekat koji je odobren od Fonda za nauku Republike Srbije, mi se ovim pitanjima bavimo iz akademskih razloga. Ispitujemo kakve su promene na organima usled kovida, i to ne samo na plućima, nego i na mozgu, na srcu, na bubrezima i drugim organima i ti rezultati se još obrađuju. Mi vrlo brzo shvatimo šta je uzrok smrti, ali postoje neke analize koje radimo iz akademskih razloga jer nas zanima da li kod osobe koja je bolovala kovida 19, da postije neke mikromorfološke promene na različitim organima. Nekada promene na organima makroskopski ( golim okom) nisu upadljive ali te dodatne analize koje sprovodimo očekujemo da će pokazati ono što je do sada u literaturi opisano a, možda uočimo i nešto novo u pogledu mikopromena - kaže Bogdanović.

RINA
 

Kada je reč uopšte o obdukcijama, docent Bogdanović objašnjava da postoji čitav spektar uzroka smrti:

- Tokom jedne godine u Institutu za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Beogradu uradi se oko 1.200 do 1.500 obdukcija. Najčešće ih radimo po nalogu tužilaštva, odnosno iz pravno-medicinskih razloga. Kada se neko telo uputi na obdukciju ono što se od nas očekuje jeste da utvrdimo uzrok smrti, a ujedno utvrđujemo i poreklo smrti, to znači da utvrđujemo i da li je smrt prirodna ili je nasilna. Prirodna smrt je ona koja je nastupila usled oboljenja, a nasilna zbog bilo kog vida traume. Dakle, to nije samo u pitanju mehanička trauma, nego i ostali vidovi kao što su npr. trovanja tj . hemijske povrede, asfiktčne povrede, nutritivne (usled prekida ishrane)... Primera radi, smrti usled vešanja, utopljenja, trovanja lekovima alkoholom ...spadaju u nasilne smrti, jer u osnovi nastanka ovakvih smrti nisu oboljenja nego povrede - rekao je Bogdanović.

Bonus video:

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike