Ubrzana demencija, pad koncentracije i dezorjentisanost: Dr Tiodorović tvrdi da je postkovid sve izraženiji

05.06.2022

20:27

0

Autor: 24sedam

Kardiovaskularni bolesnici mogu imati srčane tegobe, kod nekih se javljaju glavobolje, nesanica, pa i teškoće prilikom izvođenja uobičajenih pokreta

Ubrzana demencija, pad koncentracije i dezorjentisanost: Dr Tiodorović tvrdi da je postkovid sve izraženiji
24sedam/Goran Sivački - Copyright 24sedam/Goran Sivački

I dok iz dana u dan beležimo sve manji broj novozaraženih korona virusom, sa druge strane ostao nam je postkovid. Naučnici širom sveta rade na otkrivanju detaljnih saznanja šta je ostalo posle korone, a ono što je do sada poznato jeste da se kod nekih ljudi posle preležanog virusa javljaju kardiovaskularni problemi, kao i neurološki, zatim problemi sa koagulacijom, psihičke smetnje, ali ima primera kod nekih ljudi da je došlo do smanjenja kognitivnih sposobnosti.

Ono što svetski stručnjaci objašnjavaju, kod nekih ljudi problemi se javljaju tek nakon preležanog virusa u vidu različitih manifestacija. Kardiovaskularni bolesnici mogu imati srčane tegobe, kod nekih se javljaju glavobolje, nesanica, pa i teškoće prilikom izvođenja uobičajenih pokreta. Međutim, ima i onih koji prijavljuju tegobe zbog pada koncentracije.

Gubitak koncentracije

Epidemiolog i član Kriznog štaba za suzbijanje kovid infekcije, prof. dr Branislav Tiodorović objašnjava za "Blic nedelje" da neurološki problemi jesu sve izraženiji u tom postkovid periodu.

- To je ozbiljan problem, kliničari se time bave sve više. To se znalo i u prvoj godini i tokom prvih oboljenja, da jedan od težih oblika jesu neurološke promene, gubljenje koncentracije, pa i orijentacije. Vrlo je važan podatak još kod prvih oboljenja, kod najtežih, da se brzo ispoljavao neki oblik dekoncentrisanosti. U postkovidu, čini se, imamo situaciju da se značajan broj ljudi žali na to bez obzira na uzrast, a ja bih dodao, čini mi se da oni koji su stariji, kod kojih je već počela demencija, da se nakon kovida ubrzao proces bolesti - kaže profesor Tiodorović.

ATA Images/Antonio Ahel
 

 

Kako objašnjava profesor, sada je poznato da nisu više u pitanju samo kardiovaskularni problemi, kao ni samo pluća, već su tu i neurološki problemi.

- Mene zabrinjava kada vidim one starije koji su imali predispoziciju za demenciju, da je tu bolest brzo uznapredovala. Naučnici se bave i tek će se baviti postkovid temom, naše je da osluškujemo šta nam organizam poručuje i da se na vreme javimo lekaru - kaže profesor Tiodorović.

Dugi kovid

Kako piše "Gardijan", oštećenje organa, uključujući pluća i bubrege, uobičajeno je kod ljudi koji su bili na bolničkom lečenju od kovida, dok svaki osmi ima upalu srčanog mišića, otkrili su istraživači u studiji nedavno obavljenoj na Univerzitetu u Glazgovu.

Kako je pandemija evoluirala, postalo je jasno da su neki ljudi koji su imali kovid ostali sa stalnim simptomima, stanje poznato kao dugi kovid, piše Gardijan.

Pixabay
 

 

Zapravo, prethodne studije otkrile su da se manje od trećine pacijenata koji imaju stalne simptome kovida, nakon što su hospitalizovani zbog ove bolesti oseća potpuno oporavljeno tek godinu dana kasnije.

- Naša studija pruža objektivne dokaze o abnormalnostima jedan do dva meseca nakon kovida, a nalazi su povezani sa upornim simptomima koji traju i do godinu dana - rekao je profesor Kolin Beri, sa Univerziteta u Glazgovu.

Ozbiljne posledice

Israživači su, naime, pratili 159 ljudi hospitalizovanih od korone, između maja 2020. i marta 2021. kada je urađeno niz skeniranja i laboratorijskih analiza 28-60 dana nakon otpuštanja pacijenata. Rezultati su upoređeni sa onima iz kontrolne grupe od 29 osoba slične starosti, pola, etničke pripadnosti i kardiovaskularnih faktora rizika, koji nisu imali kovid.

Tanjug/AP Photo/Steven Senne
 

 

Kako dalje navode autori studije, oni koji su bili hospitalizovani sa kovidom pokazali su nekoliko abnormalnosti, uključujući rezultate snimanja srca, pluća i bubrega.

- Tim je otkrio da oko 13 odsto, ili svaki osmi, onih koji su hospitalizovani zbog korone imaju miokarditis ili upalu srca, u poređenju sa samo jednim kontrolnim učesnikom. To je dovelo do nižeg kvaliteta života, veće percepcije bolesti, višeg nivoa anksioznosti i depresije i nižeg nivoa fizičke aktivnosti - rekao je dr Endrju Morou, sa Univerziteta u Glazgovu.

Bonus video:

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike