Borio se i sa streljačkim vodom: Sin slavnog srpskog vojvode izabrao je smrt umesto saradnje sa okupatorom!

13.03.2022

11:30

0

Autor: Milan Ivanić

Mišić je tokom Drugog svetskog rata bio komandant Ribničkog četničkog odreda

Borio se i sa streljačkim vodom: Sin slavnog srpskog vojvode izabrao je smrt umesto saradnje sa okupatorom!
Živojin i Aleksandar Mišić - Copyright Wikipedia

Proslavljenog vojvodu Živojina Mišića srpska istorija je zapamtila kao jednog od najvećih srpskih vojskovođa. Međutim, ime njegovog sina Aleksandra nije toliko poznato, iako je svojim delima i junačkom smrću opravdao svoje poreklo.

Aleksandar Mišić je rođen u Beogradu, kao peto od šestoro dece Živojina i Lujze Mišić. Majka mu je bila Nemica, poreklom iz Francuske. Kada je napunio 18 godina napustio je porodični dom bez znanja roditelja i otišao u Rusiju kod strica, cara Nikolaja Nikolajevića, čija je žena bila crnogorska princeza, i izrazio želju da stupi u Vojnu akademiju. 

Aleksandar Mišić/Wikipedia
 

Međutim, 1912. godine se razboleo i posle preporuke lekara da mu tokom daljeg lečenja treba toplija klima odlučuje da se vrati u Srbiju koja se tada spremala za rat protiv Osmanskog carstva. Aleksandar je bez odobrenja oca stupio kao oficir u srpsku vojsku. Učestvovao je u brojnim bitkama u balkanskim ratovima, kao i u Prvom svetskom ratu. Od 1928. do 1930. godine bio je vršilac dužnosti upravnika Vranjske Banje.

Odmah se pridružio Draži

Ubrzo posle napada sila oOovine na Kraljevinu Jugoslaviju, 6. aprila 1941. godine, vojska se raspala i Srbija je okupirana. Veliki broj srpskih oficira odveden je u zarobljeništvo, dok je samo manji broj njih uspeo to da izbegne. Mnogi nisu mogli da se pomire sa okupacijom i brzo su došli do plana za pokretanje gerilske borbe protiv okupatora. 

Pokret otpora počeo je da se organizuje početkom maja na prostoru između Rudnika i Suvobora. Grupa oficira, podoficira i vojnika Jugoslovenske vojske, među kojima je generalštabni pukovnik Dragoljub Mihailović bio najstariji po činu, odbila je da prizna kapitulaciju i prebacila se sa planina Istočne Bosne, preko reke Drine, u Zapadnu Srbiju.

U noći između 10. i 11. maja 1941. godine, u kući vojvode Živojina Mišića u selu Struganik na sastanak su došli generalštabni pukovnik Dragoljub Mihailović, major Miodrag Palošević i narednik Perović. Oni su se tu sreli sa Aleksanrom Mišićem radi dogovora o daljim akcijama. Draža je starom prijatelju s vrata rekao:

Vojvoda Živojin Mišić sa sinom Aleksandrom (desno)/Wikipedia
 

- Aleksandre, ti i ja ćemo podići treći ustanak. Učinićemo sve da narodu olakšamo ovo robovanje i da se mi, stari solunci, ne obrukamo. Borićemo se do kraja.

Major Mišić je odmah prihvatio da se priključi organizaciji, a njegova sestra je upućena u Beograd radi uspostavljanja veza sa uticajnim rodoljubima. Mišić je ubrzo postavljen za komandanta Ribničkog četničkog odreda.

Poginuo u borbi

Ubrzo posle slamanja Užičke republike, Nemci 3. decembra 1941. godine pokreću operaciju hapšenja Mihailovića. Velike nemačke snage su napale četničke snage na Ravnoj gori, a Mihailović se sklonio kod Mišića u Struganiku. 

Četnici su tada opkoljeni, ali je Mihailović nekako uspeo da se izvuče iz obruča. Međutim, 6. decembra Nemci su zarobili Mišića i majora Ivana Fregla.

Major Ivan Fregl/Wikipedia
 

S obzirom na to da su znali da je Aleksandar sin Živojina Mišića, te da mu je majka germanskog porekla, Nemci su mu ponudili da mu poštede život u zamenu da sarađuje s njima.

– Pola vaše krvi je nemačko – rekao mu je nemački oficir, ali Mišić je samo mirno odgovorio:

– Ta polovina je istekla na Kolubari!

Posle toga Mišić i Fregl, kao oficiri, dobili su pravo na poslednju želju. Aleksandar je tražio da odreši pertlu na čizmi, a Ivan da lično komanduje odredom koji će ih streljati.

Trenutak pre nego što je Fregl komandovao: “Pali!”, Aleksandar Mišić je skinuo čizmu i zavitlao je ka streljačkom odredu. Tako je, makar simbolično, umro boreći se i nikada se ne predajući.

Ukazom Jugoslovenske vlade u egzilu od 14. januara 1942. godine, posthumno je odlikovan Ordenom Karađorđeve zvezde IV stepena sa mačevima, zajedno sa generalštabnim majorom Ivanom Freglom.

Od 2021. ulica u beogradskom naselju Voždovac nosi njegovo ime.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike