Rade godinama a bez dana staža: U Srbiji 10.000 kućnih pomoćnica

19.10.2020

12:17 >> 08:09

0

Deset hiljada ljudi, uglavnom žena, u Srbiji radi kao pomoć u kući na crno i ta oblast bi trebalo da se uključi u e-prijavu radnika, kažu u NALED-u

Rade godinama a bez dana staža: U Srbiji 10.000 kućnih pomoćnica
Copyright Profimedia

Procenjuje se da u Srbiji više od 55.000 domaćinstava godišnje angažuje radnike za kućne poslove privremeno ili povremeno, kao i da oko 10.000 ljudi, uglavnom žena, radi godinama na takvim poslovima a da nisu prijavljeni i ne ide im za to radni staž.

Analiza NALED-a pokazala je da bi u ovoj, ali i u još nekim oblastima korisno bilo da se primeni  elektronski sistem prijavljivanja sezonskih radnika, koji je zaživeo u poljoprivredi i dao dobre rezultate.

Za godinu i po od kada je uveden ovaj sistem u poljoprivredi, broj prijavljenih sezonaca je porastao više nego 10 puta – sa 3.500 na oko 42.500 radnika – čime je praktično prepolovljen broj onih koji su u ovom sektoru radili „na crno“.

A trebalo bi ugovor o radu

Poslovi pomoći u kući i slični trenutno su regulisani Zakonom o radu, koji predviđa da se sa kućnim pomoćnim osobljem može zaključiti ugovor o radu na neodređeno ili određeno vreme, sa punim ili nekompletnim vremenom, sa svim pravima koja su propisana Zakonom o radu.

Uz određena prilagođavanja, „sezonska“ e-prijava bi mogla da se proširi i na druge delatnosti, naročito u kućnim i pomoćnim poslovima čuvanja dece, starih lica, kućnih ljubimaca, poslove čišćenja i održavanja, dostave hrane, u građevinarštvu i drugim sličnih poslovima, kažu predstavnici NALED-a.

Od ukupnog broja zaposlenih u Srbiji, svaki peti radi „na crno“, a pored poljoprivrede, najviše ih je još u turizmu i ugostiteljstvu (15 odsto) i građevinarstvu (11 odsto), dok na kućnim i pomoćnim poslovima svako drugo lice radi bez ugovora i bez prava na penziono osiguranje i zaštitu od povrede na radu za svaki dan koji provede na poslu.

Direktorka tima za regulatornu reformu u NALED-u Jelena Bojović kaže za Tanjug da bi kao stimulans za one poslodavce ili fizička lica koji angažuju radnike na ovaj način, naročito za kućne poslove ili poslove čuvanje dece, možda mogli da se uvedu određeni vaučeri, različiti popusti i stimulacije. Sistem vaučera kaže, postoji u Mađarskoj i pokazao se kao dobar.

Profimedia

Kako navodi, u NALED-u pripremaju materijale i analize i spremni su da daju predloge čim se formira nova vlada.

Ministarstvo: Imaće sva prava

U Ministarstvu rada kažu da će radno angažovanje osoba koje obavljaju pomoćne poslove u kući kod više porodica u toku jednog meseca, biti regulisano poput sezonskih radnika u poljoprivredi u određenim delatnostima, prema Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima u određenim delatnostima.

Zakon priprema radna grupa resornog Ministarstva, a prema nacrtu u određenim delatnostima u slučaju povrede na radu osobe koje se bave sezonskim poslovima imale bi pravo na zdravstveno osiguranje, a za svaki radni dan bili bi im uplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Prema rečima ministra Zorana Đorđevića, Zakonom o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima u određenim delatnostima su obuhvaćeni samo sezonski poslovi u poljoprivredi, te je ideja da se takav model radnog angažovanja primeni i na pojednostavljeno radno angažovanje i prijavu na osiguranje kućnog pomoćnog osoblja.

Analiza NALED-a i Nemačke organizacije za razvojnu saradnju o mogućnostima prožirenja sistema pojednostavljenog angažovanja radnika na sezonskim i povremenim poslovima koji trenutno funkcioniše samo u poljoprivredi pokazala je da su najčešći razlozi zbog kojih poslodavci i ne razmišljaju o tome da ih prijave visoki troškovi, komplikovana procedura i nedovoljno fleksibilan način ugovaranja.

Neformalno zapošljavanje jedan je od ključnih generatora sive ekonomije, jer na svakih 100 dinara koji se obrnu u sivoj zoni, 62 dinara je od neprijavljenih zarada, a 38 dinara neprijavljeni profit, pokazala je analiza.

Problem produbljuje činjenica da u Srbiji trećina neformalno angažovanih radi kraće od tri meseca, svaki peti radi do šest meseci, a tek njih 16 odsto angažovano je na rok do godinu dana.

Oko 126.000 njih radi samo na osnovu usmenog dogovora.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Tanjug

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike