Čime se sve bavi srpska IT industrija

22.11.2020

07:32 >> 08:05

0

Često pominjan kao budućnost srpskog izvoza, domaći IT sektor ima i velike uspehe i velike probleme

Čime se sve bavi srpska IT industrija
Copyright Tanjug/ Mioš Milivojević

Baviti se najmodernijim internet tehnologijama u Srbiji nije nimalo lak posao ali to ne znači da odavde u svet ne idu vrhunski proizvodi. Da bi ih bilo više, potrebno je rešiti neke ne tako nerešive probleme, kaže za 24sedam Nebojša Đurđević, direktor Inicijative „Digitalna Srbija”.

Prvi među dva najveća problema je da, paradoksalno, tehnološka softverska „roba“ iz Srbije lakše nađe kupca a domaća firma partnera, nego što se to dogodi „u lokalu“. Drugi je da su samoj državi „puna usta“ IT sektora i njegovog potencijala a sama ne radi sve što je moguće da se taj izvoz poveća, odnosno njegova naplata olakša.

– Ako se posmatraju tehnološki startapi u Srbiji, primetno je da su njihovi klijenti najčešće poslovni korisnici i to iz inostranstva – tek svaki deseti startap je fokusiran isključivo na domaće tržište – ističe Đurđević.

Najviše srpskih startapa radi sa klijentima u SAD ili zemljama zapadne Evrope, što je prilično neobično, kažu u Inicijativi „Digitalna Srbija”, nevladinoj i neprofitnoj organizaciji koju su osnovali vodeći digitalni igrači sa domaćeg tržišta a sada okuplja i više od 30 relevantnih kompanija i pojedinaca iz sektora tehnologije, bankarstva i finansija, telekomunikacija, obrazovanja…

– Primetno je da domaći startapi relativno često mogu da ostvare partnerske ili prodajne ugovore sa svetskim gigantima kao što su „Cisko“ ili „Tojota“, ali ne uspevaju da nađu zajednički jezik i interes sa domaćim kompanijama. U tome im ne pomaže čak ni postojećih 30 odsto poreskog kredita za investicije za kompanije koje ulažu u domaće startape – naglašava Đurđević.

Zarada na nulama i jedinicama, Foto: Profimedia

Jedan od glavnih problema je u tome što, za razliku od nekih zemalja u regionu, kompanije u Srbiji nisu u potpunosti prihvatile saradnju sa startapima, ili ulaganje u njih, kao način da inoviraju svoje poslovanje i ostvare dodatne prihode.

– Domaći startapi su okrenuti najrazličitijim industrijama, od energetike, preko finansija, do medicine i automobilske industrije. Ipak, dva sektora pokazala su poseban potencijal za razvoj a to su blokčejn i gejming. To tako ocenjuje i američka organizacija „Startap dženom“ (Startup Genome) koja meri startap ekosisteme širom sveta – kaže Đurđević.

Lakše do kupca nego do naplate…

Što se tiče uslova za poslovanje, kao i u drugim segmentima domaće privrede, i startapi nailaze na niz teškoća, ali jedna posebno narušava njihovu konkurentnost na međunarodnom tržištu, posebno onih koje žele da prodaju svoje proizvode i usluge u inostranstvu, ističu iz „Digitalne Srbije“.

– Reč je o izuzetno ograničavajućem Zakonu o deviznom poslovanju čijih stega su se već oslobodile sve zemlje bivše Jugoslavije, ali ne i Srbija. Kompanije registrovane u Srbiji, pre svega zbog ovog Zakona, ne mogu da pristupe većini svetski poznatih platformi za plaćanje i trgovanje preko interneta, što značajno smanjuje njihovu konkurentnost – ističe Đurđević.

Gejming odskočio visoko, visoko

Pored autsorsinga, srpski gejming je u poslednjih desetak godina „eksponencijalno porastao“, ali odatle nema žalbi na porez je to je već ozbiljan biznis. Srbija je u tom smislu već istaknuti evropski igrač jer odavde su „Nordeus“, „Eipix“, „Mad Head“, „Two Desperados”… „Nordeusova“ igrica „Top Eleven“ ima više od 170 miliona registrovanih korisnika i to je jedna od top tri kompanije u Evropi za „social gaming“.

Pročitajte još:

Stvarna digitalizacija: Do srpske oranice i sa Novog Zelanda

Neustrašive žene srpskog biznisa: Zmajevi i u livnici i u IT-ju

Ne treba zaboraviti ni „Pagan Online“, prvu igru urađenu u saradnji sa velikim izdavačem kao što je „Wargaming“. zbog koje je, između ostalog, švedski “ebrrejser grupa” kupila novosadski “Mad Head Games”. Tu je i „3lateral“ koji je postao deo giganta „Epic Game“. Onio prave tehnologiju za skeniranje lica i „motion capture“ koja se koristi u svetu u svim video-igrama top klase.

A pre svega toga bio je startap „Frame“, koga je kupio američki „Nutanix“ za 165 miliona evra, i čije rešenje za korišćenje zahtevnih aplikacija sa bilo kog računara na „klaudu“ koriste poznate kompanije sa liste „Fortune 30“.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike