Stvarna digitalizacija: Do srpske oranice i sa Novog Zelanda

21.11.2020

11:03 >> 11:54

0

Što se tiče zakupa zemlje u Srbiji digitalizacija nije pusta priča, poljoprivredniku je sada dovoljan samo telefon

Stvarna digitalizacija: Do srpske oranice i sa Novog Zelanda
Copyright Branko Lakić, v.d.direktora Uprave za poljoprivredno zemljište, Foto: AgroTV

Teško je zamisliti teži zadatak za obaviti u nekoj oblasti državne administracije od popisa “svega što postoji”, a u Upravi za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede uradili su upravo to, i to u digitalnom obliku.

Sada “jednim klikom“ svaki poljoprivrednik ili samo zainteresovani građanin u zemlji može da na Geoportalu Uprave pogleda bilo koju od 313.379 parcela pašnjaka, oranica, voćnjaka, vinograda… ali i zaparloženog poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu u svakoj od 145 lokalnih samouprava Srbije, kaže za 24sedam Branko Lakić, v. d. direktora Uprave za poljoprivredno zemljište.

Poslati fotografije dokumentacije

A kad je već tu na portalu, može i da se prijavi za neku od aukcija za zakup zemljišta. Za to mu ne treba ni kompjuter, a od pre nekoliko dana dovoljan je i mobilni telefon.

– Od pre šest meseci poljoprivrednici mogu da se registruju da dobijaju na mobilni telefon poruke kada se zakaže neka licitacija koja ih zanima, a ovih dana očekujemo i da pojedine lokalne samouprave zakažu prvu digitalnu licitaciju na kojoj se sve može obaviti telefonom – objašnjava Lakić.

Šta muči stočare

Kod zakupa državne zemlje cena je određena propisima i tu nema mesta za nekakva “diskreciona prava“ opština, pa nema ni spora. Često se bune samo stočari, koji imaju pravo prečeg zakupa, ali ne zbog cene od prosečno 194 evra po hektaru, nego kvaliteta zemljišta koje se deli zainteresovanim proporcionalno mogućnostima opštine. A i te žalbe, kažu upućeni, dođu kada se vidi “šta je dobio komšija“.

– Sve što je potrebno je da se pošalju fotografije neophodne dokumentacije kao za uobičajenu licitaciju, kao što je registracija poljoprivrednog gazdinstva, prijava boravka na određenoj opštini… i potvrda uplate depozita, i stvar može da se obavi i “sa Novog Zelanda ako treba“. I bez toga da se gubi ceo dan putujući i 30 kilometara do mesta licitacije, pa se onda desi i da se otkaže – ističe direktor Uprave.

I što je najvažnije, dodaje on, postupak je transparentan do kraja.

– Tada se pojavi rang lista sa ponudama i na to eventualno neko može da se žali. A na rang listu mogu samo oni čija je dokumentacija u redu, što se prethodno proverava – navodi naš sagovornik.

Nema više “ispuštenih”parcela

Ovaj ne mali iskorak iz sveta birokratije i “neophodnih papira“, a što je i ozbiljno potkopavanje mogućnosti neki lokalnih “dilova“ kod dobijanja zemlje u zakup, Uprava za poljoprivredno zemljište je uspela da napravi za tri godine ozbiljnog rada.

Sve je tu i lako dostupno: Branko Lakić,, Foto: AgroTV

Na upravu joj je povereno kako poljoprivredno zemljište iz svih katastara u zemlji tako i, recimo, gradsko građevinsko zemljište koje nije privedeno nameni, a može da se koristi u poljoprivredi.

Restitucija pri kraju

Strahovi večitih dušebrižnika da će “država ostati bez zemlje“ neće se ostvariti ni zbog restitucije. Zemlja oteta starim vlasnicima se vraća po više zakona u poslednjih 30 godina. Ostalo je da se građanima, verskim zajednicama i pravnim naslednicima stradalih u Holokaustu vrati još 25.000 do 30.000 hektara. Očekuje se da će to biti gotovo u narednih godinu, dve.

I sada svaka parcela ne samo da se, kako kaže Lakić, “zna u metar“, već tačno postoje svima dostupni podaci i snimci o kakvom se zemljištu radi, da li na njemu ima voćnjak ili vinova loza, sistem za navodnjavanje, da li je dat u zakup i kada on ističe…

Ali, naglašava Lakić, digitalizacija nije sama sebi svrha. Sve to se radi da bi korisnik mogao da dođe brzo do podatka koji mu treba, a da ceo posao sa poljoprivrednim zemljištem ujedno bude transparentan.

– Ne može više da se desi da se nešto, iz ovog ili onog razloga, “ne ponudi“ javno, što se dešavalo ranije – kaže Lakić.

Lažno licitiranje

A različitih zloupotreba je svakako bilo, bilo da lokalna samouprava ne donese godišnji program zakupa, ili se neka parcela u tom programu “zaturi“, ili se on donese dovoljno kasno da neko ko koristi parcelu bez zakupa obere rod pre nego što inspekcija može da formalno reaguje.

Dešavalo se i da na licitaciji “pobedi“ neko ko licitira toliko visoko da posle ne može ili ne želi da plati zakup, a to zemljište volšebno ode nekom drugom bez ponavljanja licitacije.

Za mlade poljoprivrednike potreban zakon

Aktuelne najave da će mladi poljoprivrednici lakše dolaziti do zemlje u vlasništvo ili zakup s pravne stane nisu tako jednostavne, upozoravaju iz Uprave. Zakoni, naime, sada ne prepoznaju “mlade poljoprivrednike“ kao posebnu kategoriju koja bi mogla da ima povlastice, bar kada je zakup zemljišta u pitanju, i zbog toga bi trebalo da Skupština donese novi propis.

– Ni to više ne može da se događa jer je upravo izmenjen Pravilnik tako da na licitaciji, ukoliko prvi odustane, zemlju dobija sledeći na rang listi. Ako njega nema, onda licitacija mora da se ponovi  – kaže Lakić.

A kad inspekcija ipak stigne da reaguje, zaprećena je kazna od trostruke vrednosti prosečene cene zakupa u toj opštini i, što je još gore po prestupnika, prebacivanje na “pasivnu listu“ gazdinstava koja ne mogu da dobiju zemlju u zakup, ali ni bilo koje druge poljoprivredne subvencije države.

Zbog toga sada programi ne kasne, osim što je ove godine korona malo pomerila raspored pa će i poslednje četiri opštine da dobiju saglasnost Ministarstva ovih dana.

I kada je sve transparentno, rezultat se odmah vidi. U ovom trenutku u Srbiji je u zakupu 271.129,12 hektara od ukupno 450.079,96 hektara državnog zemljišta, i to je brojka koja iz godine u godinu raste, što znači da se zemljištem efikasnije upravlja.

Pročitajte još: Neustrašive žene srpskog biznisa: Zmajevi i u livnici i u IT-ju

Pročitajte još: Brnabićeva: Privreda pokazala “žilavost”, a država neće da štedi resurse da je podrži

– Iako danas imamo čak 100.000 hektara državne zemlje manje nego pre desetak godina, zbog restitucije i prodaje, ukupne površine pod zakupom su znatno veće. Više je obrađenog zemljišta, manje uzurpiranog, veća je poljoprivredna proizvodnja, a i republički pokrajinski i lokalni budžeti su puniji – objašnjava Lakić.

Ali, ovaj opsežan posao se na ovome ne završava. Naredni korak Uprave mogao bi da bude uvođenje u sistem Geoportala i  privatno poljoprivredno zemljište jer, generalno, to je nacionalno blago o čijoj namenskoj upotrebi treba da se stara država.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike