
Srpska privreda se drži na +3,5%, oči uprte u Kragujevac i Berlin
Privredna proizvodnja u Srbiji je jedna od najviših u Evropi, ali prete rizicima koji usporavaju kretanje kod najvažnijih trgovinskih partnera iz evrozone, kažu iz MAT-a

Dugoročni trend industrijske proizvodnje u prethodna četiri meseca u Srbiji stagnira na nivou koji je za oko 3,5% viši u odnosu na uporedivi međugodišnji period. To je jedan od najviših stepena u Evropiu ali je proizvodnja izložena negativnim rizicima koji dolaze od kretanja kod najvažnijih trgovinskih partnera iz evrozone, gde su vrednosti gotovo svih ekonomskih pokazatelja koji se tiču industrije, posebno u Nemačkoj, duboko u negativnoj zoni, kaže najnoviji bilten Makroekonomskih analiza i trendova (MAT) Ekonomskog instituta.
‒ Tračak optimizma zbog završenih parlamentarnih izbora u Nemačkoj te potencijalnih promena u fiskalnim pravilima i drugim ekonomskim politikama potrebnim za oživljavanje odbrambene infrastrukture i ekonomskog rasta potkopava pretnja trgovinskim ratom sa SAD. Na meti su za sada evropska automobilska industrija i proizvodnja farmaceutskih proizvoda ‒ piše u analizi.
Ocenjuje se i da bitna pretpostavka daljeg održavanja rastućeg trenda ukupne industrijske proizvodnje u Srbiji počiva i na očuvanju političke stabilnosti, dok deprimira odlaganje početka proizvodnje novog električnog modela automobila u fabrici FCA Srbija Kragujevac, ali kako ističu u neku ruku takav scenario naslućivao.
‒ Fijat, tj. Stelantis u čijem je sastavu FCA, danas je poput celokupne evropske automobilske industrije, u sistemskoj krizi, odnosno vrednost akcija Stelantisa je smanjena za oko 60% za prethodnih 12 meseci. S druge strane, ozbiljan rizik predstavlja i eventualno sankcionisanje Naftne industrije Srbije (NIS), koja je u većinskom ruskom vlasništvu i pod sankcijama. Dobro je da je dobijen dodatni rok od 30 dana za postizanje dogovora, preciznije licenca ističe 28. marta ‒ kažu iz MAT-a.
Pročitajte još:
U najnovijem biltenu MAT-a se podseća da to koliko je za ukupnu industrijsku dinamiku Srbije bitan NIS vidi se iz posledica na prvrednu statistiku zastoj u poslovanju Rafinerije nafte u Pančevu (RNP) prethodnog proleća kada je izvođen dvomesečni remont i modernizacija kapaciteta. A RNP ne samo da proizvodi motorna i avio-goriva, tečni naftni gas, već i sirovine za petrohemijsku industriju, ulje za loženje, bitumene i ostale naftne derivate ne samo za Srbiju već i region.
Manje doznaka i reinvestiranja stranaca
Iz MAT-a ukazuju i da je veći deficit tekućeg računa u 2024. godini, pre svega rezultat većeg deficita u razmeni robe i usluga sa inostranstvom, većeg neto odliva dohotka od direktnih investicija, kao i manjih neto prihoda države registrovanih na računu sekundarnog dohotka, manjeg neto priliva doznaka radnika iz inostranstva, ali i većeg neto odliva kamata po osnovu ostalih investicija.

Neto priliv stranih direktnih investicija (SDI), koji predstavlja razliku između priliva po osnovu SDI nerezidenata u Srbiju i odliva po osnovu SDI rezidenata u inostranstvo, u periodu januar-decembar 2024. iznosio 4,6 milijardi evra, odnosno za 339 miliona evra ili za 7,9% više.
Dodaje se da je priliv po osnovu SDI nerezidenata u Srbiju u periodu januar-decembar 2024. iznosio 5,2 milijarde ili za 647 miliona evra, odnosno za 14,2% više.
U strukturi ukupnog priliva po osnovu SDI nerezidenata u Srbiju udeo vlasničkih ulaganja, uključujući i reinvestiranu dobit, povećan je sa 77% na 80%, dok je udeo međukompanijskog zaduživanja smanjen sa 23% na 20%.
Kako se ističe, u decembru 2024. zabeležen je deficit tekućeg računa u iznosu od 933 miliona evra (za 242 miliona evra ili za 34,9% više u odnosu na isti mesec prethodne godine). Veći deficit tekućeg računa rezultat je, pre svega, većeg neto odliva dohotka od direktnih investicija koji je iznosio 538 miliona evra ili za 209 miliona evra, odnosno za 63,6% više, kao i većeg deficita spoljnotrgovinske robne razmene koji je iznosio 1,1 milijardu evra (za 165 miliona evra ili za 17,9%).
U budžetu Srbije je u januaru 2025. zabeležen suficit od 5,5 milijardi dinara što je za 24,6 milijarde dinara lošiji fiskalni rezultat u odnosu na januar 2024. dok su u odnosu na isti mesec prethodne godine, primanja budžeta realno manja za 0,7%.
BONUS VIDEO
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari