Šta se može raditi „sa srednjom“, a za platu veću od 1.000 evra

28.03.2023

11:17

0

Autor: 24sedam

Nedostatak obučene radne snage doveo je do toga da dobre radnike u deficitarnim „majstorskim“ zanimanjima danas plaćaju i 40 odsto više od proseka u Srbiji

Šta se može raditi „sa srednjom“, a za platu veću od 1.000 evra
Majstor na poslu - Copyright Pexels

Odnos ponude i tražnje na srpskom tržištu rada doveo je do toga da danas radnike zanatskih zanimanja, odnosno majstore, plaćaju i više od 1.000 evra, kaže se u analizi specijalizovanog portala za posredovanje u zapošljavanju Infostud.

Ovo osnovno ekonomsko načelo koje određuje cenu najvidljivije je u oglasima za posao, jer se zavarivačima, profesionalnim vozačima, mehaničarima, pekarima, kuvarima i zanatlijama iz građevinske struke, što su sve deficitarna zanimanja, nude plate iznad 1.000 evra.

Tu su plate veće od onih koje imaju mnogi zaposleni sa fakultetskim diplomama, a od republičkog proseka, koji je za januar 2023. godine bio 705 evra, to je više bar za 40 odsto.

Na tržištu rada je sve izraženiji raskorak između potreba poslodavaca i želja đaka kada je u pitanju srednjoškolsko obrazovanje. Trend koji traje godinama, da zanatske, mašinske i građevinske škole upisuje nedovoljno đaka, rezultirao je time da upravo iz njihovih klupa izlaze malobrojni radnici koji su se obrazovali za najplaćenija zanimanja, ističu u Infostudu.

Vodoinstalateri, električari, stolari, moleri mogu da zarade i mnogo više, naročito ako su spretni i imaju svoje preduzetničke radnje.

Zavarivačima u startu oko 700 evra

Tako je na poslu zavarivača (varioca), čak i početnicima zagarantovana zarada od oko 80.000 dinara, dok je plata iskusnih majstora ove struke i iznad 2.000 evra.

Miloš Turinski, PR Infostuda, kaže da je u oglasima na ovom portalu plata varioca išla i do 4.000 evra kada su bili u pitanju neki hitni sezonski poslovi po projektima, kao što je bilo građenje gasovoda "Balkanski tok" u Srbiji.

Međutim, i pored toga ovaj profil nije naročito popularan među decom, iako su poslodavci veoma zainteresovani za zapošljavanje tog kadra, kažu u Srednjoj mašinskoj školi u Novom Sadu.

- Poslodavci stalno pitaju da li imamo đake koji bi došli na praksu ili koji su prošle godine završili školovanje a da žele da rade. Osnovne bravarske i zavarivačke radove savladaju u školi i odmah mogu da rade, a za neke posebne tipove zavarivanja idu na dodatne obuke i tamo stiču sertifikate. Plata zavisi od firme, ali i od vrste zavarivanja - kaže za Infostud Dušana Đorđević, pomoćnica direktora Srednje mašinske škole.

Za ovaj profil ima više zainteresovanih koji su odlučili da menjaju profesiju nego onih koji ga upisuju posle osnovne škole. Kako kaže Dušana Đorđević, u ovoj školi se održava i vanredna nastava, a najčešće dolaze oni koji su završili gimnazije i idu na prekvalifikaciju na niži, treći stepen. Navodi i primer da se jedan momak koji je završio medicinsku školu prekvalifikovao za bravara zavarivača.

Pixabay
Zavarivač u akciji

 

Mnogo popularnije majstorsko zanimanje je auto-mehaničar, tačnije mehaničar motornih vozila. I ono garantuje platu daleko iznad proseka.

Kućni majstori uvek traženi

Svako ko je prethodnih meseci morao da angažuje vodoinstalatera, električara, stolara ili molera mogao je da se uveri u to koliko su ove usluge poskupele, ali i kako je teško pronaći slobodnog i dobrog majstora, ističu iz Infostuda. Stručnjaci tu nemaju dilemu - onome čega nema, skače cena.
Ekonomista Dragovan Milićević kaže za Infostud da su zanatlije među najbolje plaćenim radnicima i da ugovorene cene rada u tim delatnostima ne odražavaju uvek stručnost i obrazovanje, već potrebu za radnikom.

- To je logično ako imamo u vidu broj automobila i razvoj automobilske industrije, a sve je više i servisa u kojima dobijaju šansu da rade. Deca su za taj smer zainteresovana, i to odeljenje je uvek puno. Plata zavisi od stručnosti. Zavarivači bolje zarađuju, jer ih je manje, ali lepo zarađuju i mehaničari. Zavisi od toga koliko su vešti, ali i stručni, i u kom servisu rade - objašnjava Dušana Đorđević.

Ona ističe da je važno da i roditelji i deca budu svesni toga da postoje zanati u kojima mogu lako da se zaposle i da dobro zarađuju.

- Interesovanje dece je generalno slabo za sva zanimanja sa trećim stepenom obrazovanja. Došli smo u situaciju da je decu sramota da kažu da su bravari, ne zvuči im fensi i popularno. Roditelji igraju veliku ulogu i mora se raditi i na njihovom osvešćivanju - smatra pomoćnica direktora.

Miloš Turinski napominje da auto-mehaničar može da zaradi od 70.000 dinara, ali navodi da na portalu Poslovi Infostud ima ponuda i od 100.000 do 180.000 dinara za poslove u Beogradu.

Niko neće u pekare

Jedna od profesija u kojoj je nedostatak radnika veoma izražen je i pekarski posao. Privrednici su poslednjih godina počeli da se „bore“ za radnike podizanjem plata. Predsednik Unije pekara Srbije Zoran Pralica kaže za Infostud da je početna plata u pekari 80.000 dinara, što su danas dve minimalne zarade, ali da majstori ovog zanata, oni koji imaju više iskustva, zarađuju i do 180.000 dinara.
- U industrijskim pekarama, gde cela proizvodnja zavisi od pekara - od zamesa do pečenja, zarada može da bude i veća. Oni odgovaraju za ceo tok proizvodnje. Noćni rad podiže platu, a naročito dobro zarađuju buregdžije. Taj posao je težak, ručno se radi i zahtevno je, a potrebno je uložiti veliki snagu. Ne postoji mašina koja bi mogla da ih zameni i da napravi kore za burek - kaže Pralica.
On navodi da je mladima potrebno od šest do deset meseci da ispeku ovaj zanat.

Vozači otišli „preko grane“

I u široj javnosti je već dobro poznato da Srbiji, kao i Evropi generalno, nedostaje profesionalnih vozača komercijalnih vozila. U Poslovnom udruženju „Srbijatransport“ kažu da vozači autobusa zarađuju od 80.000 do 100.000 dinara, a da su plate onih koji voze kamione mnogo više.

Plata uglavnom zavisi od poslodavca, ali mogu da zarade i do 300.000 dinara ako voze u međunarodnom transportu. Kolika je potražnja za ovim kadrom svedoči i to što su u nekim firmama stalno otvoreni konkursi za zapošljavanje.

Za ovaj profil se đaci obrazuju u saobraćajnim školama, ali iz Poslovnog udruženja ukazuju na problem sa ulaskom u profesiju, jer zbog domaćih propisa, đaci moraju da napune 21 godinu da bi mogli da voze šlepere, zbog čega mnogi odustanu čekajući da ispune starosni uslov. S druge strane, i kod ove profesije je sve više onih koji se prekvalifikuju iz drugih zanimanja, a pogotovo je je velika potražnja za vozačima u Nemačkoj i širom EU, ali i Velike Britanije.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike