Zatrpani plastikom: Prepoznajte koja je "dobra", da je ne biste jeli

26.10.2020

11:29 >> 10:12

0

Plastika je, posle betona i čelika, najproizvođeniji materijal na svetu a reciklira se svega 11 odsto. Kako prepoznati poželjnu?

Zatrpani plastikom: Prepoznajte koja je "dobra", da je ne biste jeli
Copyright Pixabay/Capri23auto

Milioni tona plastike završe na otpadima širom sveta, a mnogo veći deo i razbacan po planeti, sve do ostrva plastike po okeanima. Delić toga lancem ishrane dođe i do ljudskog organizma, do beba pogotovo, upozoravaju stručnjaci.

Da se to ne bi dešavalo, trebalo bi da se više angažuje i država, pooštravanjem regulative proizvodnje, upotrebe i odlaganja, a potom i sami proizvođači.

Plastiku, naravno, ne možemo izbaciti iz upotrebe, ni zbog praktičnih ni zbog ekonomskih razloga. Industrija plastike samo u Evropi zapošljava više od 1,6 miliona ljudi, u okviru 60.000 kompanija, podaci su Plasticseurope.org. Godišnji obrt novca kroz te kompanije je oko 400 milijardi evra.

Kompanije, ako se „pritegnu“, mogu da urade dosta sa uvođenjem „bolje“ plastike ali da bi planet bila čistija a ljuid zdarviji ne treba smetnuti s uma ni korisnike, nas same.

Za početak, potrebno je upoznati se kakve plastike postoje nama na dohvat ruke, da bi znali sa kojima baš i ne želimo da budemo u kontaktu.

Nahjlakše je krenuti od plastične ambalaže. Na dnu svake plastične kutije obavezno u sredini stoji trougao sa strelicama koji simbolizuje reciklažu. Tu ćete naći i brojeve od jedan do sedam, koji označavaju vrstu plastike. Tako imamo broj 1  za PET (polietilen tereftalat) odnosno plastične flaše za sokove i izvorsku i mineralnu vodu, providne kutije za pakovanje hrane u supermarketima, zatim ide broj 2 HDPE (poliethilen visoke gustine) u koji se pakuje mleko, tečni deterdžent, šamponi…; pod broj 3 PVC (polivinil hlorid V ili PVC) spadaju omoti za meso u supermarketima, flaše za jestivo ulje, vodovodne cevi…; a 4 LDPE (polietilen niske gustine) od kojeg su omoti za pakovanje, kese za kupovinu, kese za sendviče…

Pixabay/Matthew Gollop

Sledi broj 5 PP (polipropilen) s kojim imamo kondakt svakodnevno jer od njega su fleksibilne plastične flaše za vodu, čaše za jogurt, kutije za sladoled, plastične posude za mikser… a potom i broj 6 PS (polistiren) od čega su jednokratne čaše za kafu, kutije za transport „brze“ hrane… Na kraju dolazi broj 7, pod koji spadaju svi noviteti u svetu plastike (u upotrebi nakon 1987. goidne) a od kojih se, između ostalog, prave flašice i cucle za bebe, neke vrste plastičnih flaša za vodu… Ova plastika je „biološka“, tj. napravljena iz sirovina kao što je kukuruz, krompir i šećerna repa i druga sa visokim sadržajem skroba. Ova vrsta plastike od bilja ne može da se reciklira, ali može da se kompostira.

Međutim, od juna 2011. godine u Evropskoj uniji zabranjena je prodaja bočica i cucli za bebe sa BPA, organskom komponentom plastike.

Ako može, izbegavajte tri broja

Sad kad znate brojeve, u teoriji možete da birate. Pod brojevi 2, 4 i 5 su plastike koje su najbolji izbor i za zdravalje i za okolinu. Većinom mogu da se recikliraju i ne otpuštaju štetne hemikalije. Nije loš izbor ni plastsika pod brojjem 1, ona je za jednokratnu upotrebu i može da se reciklira.

Ono što treba izbegavati je plastika s brojem 3, zatim 6 i 7, jer em ispuštaju otrovne hemikalije em se veoma teško razgrađuju.

Biologičarka Kristina Pogrmić Majkić, sa Departmana za biologiju i ekologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, posebno skreće pažnju na brojeve 3 i 7 jer kod dece oni mogu ostaviti dalekosežne posledice.

– Plastika za oznakom 3 nalazi se u priboru za domaćinstvo, medicinskoj opremi, PVC i podnim oblogama, kablovima, opremi za bebe, plastičnim igračkama za kupanje, opremi za plažu, delovima automobila. Za bisfenol A (BPA) koji se nalazi u plastici označenoj sa brojem 7 i ftalate postoje dokazi da remete balans hormona u organizmu, a takve stvari i u malim koncetracijama treba izbegavati. Onaj miris novog automobila kad uđete potiče od plastike i ftalata – opisuje Majkić.

Zemlje širom sveta ozbiljno su se okrenule reciklaži i zaštiti životne sredine, jer posledice se mere stotinama godina.

– Jednim patikama koje imaju plastičan đon treba 400 godina da se razgrade. To je problem koji prati ne samo našu generaciju, zato treba da razmislimo kakvu zemlju ostavljamo deci. Nedeljno unesemo četiri grama plastike, praktično ‘pojedemo’ jednu kreditnu karticu. Ne znamo tačno šta se s njom u organizmu desi – kaže za BBC na srpskom genetičar Miodrag Stojković, koji trenutno radi Univerzitetu Harvard u Bostonu.

Skandinavija prednjači u zakonima i odnosu prema reciklaži plastičnog otpada, dok u Holandiji važi pravilo da što više plastike baciš, više plaćaš i tako su smanjili i upotrebu plastike. Možda je to i jedino rešenje za zdravu planetu.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: BBC

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike