Dao otkaz na poslu i pokrenuo biznis: Voćarstvo je u Srbiji unosan posao, Darko tako izdržava petočlanu porodicu

16.05.2021

12:44 >> 09:26

0

Autor: A.S.

Voćar uz Aranđelovca pre šest godina krenuo je za uzgajivanjem trešnje

Dao otkaz na poslu i pokrenuo biznis: Voćarstvo je u Srbiji unosan posao, Darko tako izdržava petočlanu porodicu
Copyright Pixabay

Vest da su se trešnje u beogradskoj piljarnici prodavale po ceni od 4.300 dinara za jedan kilogram, nedavno je izazvala pravu buru.

Ova cena pravdana je time da se radi o trešnjama iz izvoza i da sezona ovog voća u Srbiji još uvek nije počela, zbog čega su se mnogi pitali, hoćemo li ovo voće kupovati na komad?

Uzgajivač trešanja Darko M. iz Aranđelovca kaže da u okolini ovog grada uzgaja trešnju na tri hektara i uglavnom izvozi u zemlje Evropske unije.

Kako je u razgovoru za Mondo otkrio, optimalni prinos u jednoj sezoni je 20 tona po hektaru, a prodajna cena ide do dva evra za kilogram. U ovaj posao krenuo je sa velikim ulaganjem, ali sada ima veliku zaradu i izvoz za evropske zemlje.

Trešnje predstavljaju veliki i neiskorišćeni potencijal, čak i na evropskom i svetskom tržistu, kazao je.

– Zasnivanje jednog hektara zahteva ulaganja od 5.000 evra. Ulaganja po hektaru su slična troškovima za podizanje zasada kruške. Cena sadnica trešnje je oko osam evra. U novim sistemima uzgoja, cena sadnica je osam evra, tako da u startu treba uložiti minimum 6.000 evra. Početna ulaganja su izuzetno velika, jer trešnje traže rad tokom cele godine, ali sve se to isplati i cela moja porodica koja ima pet članova sada živi od toga – istakao je Darko.

Pixabay

Tokom rasta voća prvi rod se očekuje u četvrtoj godini koji može da vrati više od 60 odsto uloženog, da bi rod u petoj godini doneo dobit.

– Prinos se povećava tri do četiri puta u odnosu na trešnju koja se sad gaji. Jedno stablo trešnje povećava svoj rod tri do četiri puta svake godine. Optimalni prinos je 20 tona po hektaru. Kada se sve sabere i oduzme, rezultati su dobri. Još jedna od prednosti je što država subvencioniše 50 odsto troškova bez PDV-a za sadni materijal, sisteme za navodnjavanje i mehanizaciju. Od subvencija države, kupio sam mehanizaciju – naveo je Darko.

On je pre šest godina odlučio da stalni posao zameni voćarstvom.

Pročitajte još:

– Odmah sam znao da treba da proizvedem što krupnije i kvalitetnije trešnje koje dobro prolaze na evropskom tržištu, jer su ekstra klase. Nisam se pravio pametan, nego sam konsultovao poljoprivredne stručnjake i druge uzgajivače. Izabrao sam poznate vrste, a to su regina i kordija. Zato sada imam prinos oko pet, šest a ponekad i sedam kilograma po jednom stablu –

Cena može da ima neke oscilacije, ali je generalno stabilna, u odnosu na drugo voće.

– Za prvu klasu trešanja, važno je da se peru ručno. Tu mora da se zna sve oko orezivanja, đubrenja, navodnjavanja i zaštite od insekata. Morate da radite kontrole i vidite ako nešto fali, ako se ne radi kako treba, ako treba promeniti – naveo je Darko.

Pixabay

Ima onih koji kada gaje trešnje idu na količinu, dok se on opredelio za kvalitet, čak i ako rod trešnje bude nešto manji, objasnio je Darko.

– Pošto izvozim u Nemačku, Holandiju i Rusiju, gledam da to budu trešnje koje su bolje od ostalih i da zato drže cenu. To mi za sada uspeva i mislim da je to ključ kada je u pitanju zarada na duže staze. Kod trešnje je izgled jako važan. Sve to naučio sam za ovih pet godina, jer sam zaista ozbiljno ušao u posao i ne smatram to hobijem, nego obavezom – naglasio je Darko.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike