Spremanje za zimu: Da li smo zaista počeli da štedimo struju?

11.10.2022

17:35

0

Nešto manja potrošnja električne energije ovih dana već je izazvala optimistične naslove po medijima, ali radi se više o preuranjenom optimizmu nego realnom stanju, pokazuje šira slika

Spremanje za zimu: Da li smo zaista počeli da štedimo struju?
Ilustracija - Copyright Profimedia

Štednja struje je neophodna i finansijski posebno isplativa ove zimske sezone, ali to domaćinstva u Srbiji još nije ponukalo da se u borbu za manje račune i krene. Iako su neki mediji danas osvanuli sa naslovima tipa „Počelo je…“, pozivajući se na podatke i procente iz neimenovanih izvora, biće da se radi o forsiranju optimizma pre nego o realno manjoj potrošnji.

Iako je potrošnja nominalno manja, nije reč o pravoj štednji, jer radi se o suviše maloj seriji koja je u energetici veoma podložna, između ostalog, i „vremenskoj prognozi“, upozoravaju stručnjaci.

- Koliko ja vidim, potrošnja je sasvim normalna. Potrošnja jeste, recimo u petak 7. oktobra, bila u piku 4,3 gigavat-časa, a 8. oktobra prošle godine 4,57, ali to se ne može porediti. Kako se radi o potrošnji struje koja u ovom delu godine pre svega zavisi od zagrevanja stanova, ne možemo reći da smo štedeli i smanjili potrošnju za oko šest odsto a da nemamo iste spoljne uslove. A oni zavise od temperature vazduha, od toga da li duva vetar i sl. Bukvalno, svaki stepen celzijusa menja potrošnju – ističe za 24sedam energetski konsultant Nenad Jovanović.

A da nema reči o tome da smo počeli da štedimo, pokazuje i meteorološki podatak da je ovoga petka temperatura napolju bila prolećnih 21-24 stepena i bez vetra. Prošle godine u ovo doba bilo je zimskih od 11 do 15 stepeni, i to sa vetrom jačim od 24 metra u sekundi, pokazuju podaci Republičkog meteorološkog zavoda.

Nije ni čudo što smo tada trošili manje struje, ali i ova razlika je daleko manja od 15 odsto, koliko je propisana kvota štednje za državne institucije, kao i 10-30 odsto uštede, za koliko građani dobijaju popust na mesečne račune.

- To što nismo počeli da štedimo ne znači da nećemo ili da ne možemo. Uveren sam da građani mogu da postignu i 20 odsto manju potrošnju nego prošle godine i ostvare neki popust, ali sa privredom i državnim institucijama je druga priča. Opet moramo da gledamo širu sliku za energetiku. Zbog kovida se više radilo od kuće i ljudi su se generalno zbog epidemioloških mera manje kretali. Na osnovu toga sada može da se napravi umanjenje kod domaćinstava. Međutim, firme u čije kancelarije su se vratili zaposleni trošiće više struje, a one koje nešto proizvode mogu da troše manje samo ako imaju manje posla – napominje Jovanović.

Screenshot:EMS
Planirana i ostvarena potrošnja u Srbiji 11. oktobra 2022.

Da je pitanje potrošnje, kao i cene, u energetici kompleksno i zavisi od mnogo faktora, potvrđuje za 24sedam i Dejan Stojčevski, tehnički direktor berze struje SEEPEX.

- Sve utiče, od toga da li je nedelja ili praznik, da li je lepo vreme ili pada kiša i duva vetar. Čak i koje je doba dana. Da ne govorimo o tome da može da se desi nešto u energetskom sektoru, neki kvar ili mali vodostaj, koji utiče na ponudu. Ono u šta možemo da budemo sigurni je da će cena da raste, jer sezonski električna energija je najskuplja u decembru i januaru. Koliko će to biti, niko ne zna. Cena gasa, koja takođe utiče mnogo na cenu struje, u padu je od avgusta, ali videćemo šta će biti zimi – objašnjava Stojčevski.

A koliko je volatilno tržište struje, pokazuju i sledeći podaci. Trenutno je cena na berzi oko 320 evra za megavat-čas, 2. oktobra je bila 125 evra, a 13. septembra od 450 do 490 evra.

Stojčevski kaže da te cene inače malo znače za građane, ali i za privredu, koja struju kupuje na tržištu. "Prave" cene su, u bilateralnim ugovorima snabdevača i firme potrošača, drugačije, a po tim cenama proda se 80-85 odsto struje na tržištu. Od ostatka, sa berze, velik deo su fjučersi, kupovina u budućnosti, a tek mali deo spot tržište, odnosno trenutna kupoprodaja struje "kad zafali".

U Srbiji su i te cene, inače slobodne, sada limitirane i privreda ima garantovanu cenu od 95 evra, od 1. septembra do kraja godine (prethodno bila „preporučena“ na 75 evra).

Građanima je cena takođe korigovana od 1. septembra, i to za nešto više od osam odsto sa PDV-om. Međutim, i s tim povećanjem cena je mala, ističu i ekonomisti i energetski analitičari, i to je najveći problem za štednju u Srbiji.

- Na maloj potrošnji polovina od te cene koju plaćaju građani ide ne proizvođaču struje nego na „mrežarinu“ i druge fiksne troškove. Cena same struje je bar 30 odsto manja od realne, i dok je tako građani nemaju veliku potrebu da je štede. A baš cena bi trebalo da bude najbolja stimulacija za štednju – zaključuje Nenad Jovanović.

Koliko možemo da uštedimo

Ako se uzme račun prosečnog domaćinstva koje mesečno troši oko 400 kilovat-časa (kWh) struje (što znači da se greje na neki drugi izvor), septembarski račun posle poskupljena struje i naknada, od realnih 10 odsto, iznosiće oko 5.290 dinara.

Ukoliko domaćinstvo koje ima tu prosečnu, odnosno racionalnu potrošnju, uspe da uštedi 15 odsto, odnosno broj potrošenih kilovat-časova spusti na 340, uštedeće 695 dinara.

ilustracija 24sedam
 

Ukoliko se zaista upusti u avanturu štednje od 20 odsto, i obori potrošnju na 320 kWh, platiće manje 925 dinara. Spuštanje potrošnje na 280 kWh je možda i nemoguća misija, jes se postavlja pitanje da li je besmisleno praktično se odreći struje da bi se uštedelo 1.385 dinara mesečno.

Kada se pogleda tabela, vidi se da se sa ovim uštedama dobija procentualno manji račun za 13 odsto, zatim 17, i na kraju nemogućih 26 odsto.

Naravno, oni koji imaju veliku potrošnju zbog grejanja na struju, imaju i nešto veće izglede da uštede.

Sa potrošnjom od 2.000 kWh mesečno, i to 1.400 u nižoj i 600 kWh u višoj tarifi, račun je, ako računamo jedinstvenu cenu od 8,14 dinara po kWh, 23.785 dinara.

ilustracija 24sedam
 

Ukoliko bi se uštedelo 10 odsto, potrošnja bi pala na 1.700 kWh, a račun na 20.315 dinara. To je ušteda od 3.470 dinara, odnosno 15 odsto.

Sa obaranjem potrošnje od 20 odsto, na 1.600 kWh, račun je manji za 4.625 dinara (19 odsto), a sa velikih „minus 30“ – 16.850, odnosno 6.935 dinara manje (29 odsto).

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike