Novi "kanal" za pravljenje para: Umesto u banke, stanove ili berzu, Srbi sada ulažu i u tokene

16.06.2022

05:33

0

Da li su digitalni tokeni u Srbiji samo pomodni trend ili mogu da doprinesu raznovrsnosti na tržištu kapitala kojim kod nas gotovo potpuno vladaju banke?

Novi "kanal" za pravljenje para: Umesto u banke, stanove ili berzu, Srbi sada ulažu i u tokene
digital token 1 - Copyright Profimedia/Pixabay

Prvi srpski digitalni token ponuđen je juče investitorima - građanima i kompanijama u Srbiji – i u naredne dve nedelje inicijalne ponude oni će imati priliku da ulože svoj novac u potpuno novi kanal tržišta kapitala i zarade na digitalnoj imovini.

Da li je to revolucija na srpskom finansijskom tržištu ili pomodni svetski trend, 24sedam je razgovarao sa Miljanom Gudeljem iz „Finspota“ i Branislavom Jorgićem iz „Jorgić brokera“.

Srbija je dobila svoj prvi digitalni token, a građani i firme još jedan kanal kroz koji mogu uložiti, štedeti ili oploditi svoj novac, a da to nije oročenje u banci, kupovina nekretnine ili akcija i obveznica na Beogradskoj berzi.

Minimalno ulaganje 10.000 dinara

Domaća faktoring kuća "Finspot" je juče, nakon dobijanja dozvole Komisije za hartije od vrednosti, objavila inicijalnu ponudu za 35.250 "finspot faktoring tokena“, nominalne vrednosti po 1.000 dinara i ukupne 35,25 miliona dinara (oko 274.000 evra).

Tokene mogu da kupe registrovani pojedinci i kompanije, minimalnog iznosa 10.000 dinara, i potom ih ulože u „Finspot“ na period od tri, šest, devet ili 12 meseci. Shodno ročnosti ide i garantovani prihod od sedam do 10 odsto prinosa na uloženo (godišnje, minus porez na kapitalnu dobit od 15 odsto).

- Prinos je siguran, a novac koji dobijemo biće uložen u dalji razvoj našeg biznisa, a to je finansiranje faktura malog i srednjeg biznisa u Srbiji. Faktoring je visokoregulisana delatnost, podrazumeva licencu Ministarstva finansija, razvija se u Srbiji i može da podrži ovakve prinose. Za inicijalnu ponudu imamo već 150 zainteresovanih firmi, tako da se nadamo da će se brzo završiti – kaže za 24sedam Miljan Gudelj, suosnivač i menadžer realizacije „Finspota“.

Usluge faktoringa, odnosno otkupa potraživanja po fakturama, čime firme ne čekaju vreme naplate od partnera nego od faktoring kuće odmah dobijaju novac za prodatu robu ili pruženu uslugu, veoma su razvijene u Evropi.

Sve je automatizovano

Potencijala za njegov razvoj ima i u Srbiji, gde se od  2015. do 2020. tržište udvostručilo na 932 miliona evra (dva odsto BDP-a Srbije), iako daleko zaostaje za EU i 1.844 milijarde evra (12 odsto BDP-a).

- Interesovanje je veliko, ali je dosad bio problem što je bilo malo firmi koje su se time bavile. Mi sav naš kapital od miliona evra angažujemo, finansirali smo 10 miliona vrednosti faktura, i imamo firme koje su „na čekanju“ dok ne povećamo kapital. U poslednjih nekoliko godina doneti su Zakon o faktoringu i podzakonska akta, tržište je počelo da raste, a sada se pojavljuju i tehnološke firme koje tome pristupaju na savremen način i kroz automatizovanje procesa - objašnjava Gudelj.

Profimedia Pixabay
 

A u "Finspotu" su automatizovali sve, od onbordinga klijenta, preko procene rizika, do administracije transakcije i uplate novca.

- Za to je potreban jako veliki kapital i zbog toga i izdajemo tokene kako bismo proširili našu delatnost. Bankama se ne isplati da rade kreditnu procenu firme kojoj treba 5.000 evra, a mi to lako možemo da izvedemo i pružimo im uslugu koju žele – napominje Gudelj.

"Gradimo kuću od krova"

Da je svaka „decentralizacija“ srpskog tržišta kapitala, gde krediti banaka praktično čine 99,99 odsto tržišta, dobrodošla, smatra i poznati domaći finansijski stručnjak Branislav Jorgić, vlasnik istoimene brokerske kuće.

Međutim, on ukazuje i na određene probleme i pitanja koja pojava digitalnih tokena otvara.

- Tokene, kao i izdavanje akcija i obveznica, odobrava Komisija za hartije od vrednosti. Međutim, kod akcija imate regulisano tržište, tako da postoji obaveza izdavaoca da obaveštava investitore, vlasnike akcija, šta se događa sa njihovim novcem, gde je uložen... Token može da izda, karikiram, firma koja kaže da će da gradi restoran na obali Ade, ali ona posle ne mora da kaže da li je on i izgrađen, kako radi i slično. To su i u svetu relativno male firme i tek u razvoju, pa često ne postoji transparentnost  poslovanja i to značajno povećava rizik ulaganja – smatra Jorgić.

Naš sagovornik napominje da ni trgovina akcijama, kao visokoregulisana, a osnova savremenog kapitalističkog tržišta, nije kod nas na Beogradskoj berzi razvijena kako bi trebalo.

- To je zbog toga što velike kompanije koje bi bile privlačne za širok sloj investira, kao što je na primer EPS, nisu na berzi, pa građani u njih ne mogu da ulažu svoj novac. Kad na to dođu tokeni ispada da smo kuću počeli da gradimo od krova. Umesto da savladamo osnove i kao investitori kroz iskustvo na tržištu akcija i kompanijskih obveznica, mi sada na taj haos dodajemo još digitalnu imovinu – ističe Jorgić.

A haos će biti, smatra Jorgić, sve dok ne otklonimo koncepcijsku grešku iz početka dvehiljaditih godina da našu privredu razvijaju uglavnom strani investitori, tajkuni i tu i tamo neka velika kompanija, a ne domaći kapital i mali investitori.

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike