Kupiti „Teslu“ ili „Epl“: Kako se iz Srbije može trgovati akcijama svetskih kompanija?

13.10.2020

05:55 >> 09:33

0

Ima više načina da stignete na svetsku berzu i kupite akciju koja obećava, ali je samo jedan bezbedan

Kupiti „Teslu“ ili „Epl“: Kako se iz Srbije može trgovati akcijama svetskih kompanija?
Copyright Profimedia

I u Srbiji se prati globalni trend i sve više ljudi se okreće trgovanju na berzi. Nisu to neke velike brojke, ali povećano interesovanje postoji, posebno među mladim i obrazovanim ljudima koji rade za strane kompanije, kao i onima koji imaju novac a ne žele da on tavori “neuposlen” na računima u bankama.

Već smo se na portalu 24sedam bavili time može li se se u Srbji živeti “od berze”, kao i da li je berza samo rizik trgovine akcijama ili se može ići i na “siguricu” dividendi, a sada se vraćamo na početak – kako jednostavno i bezbedno može da se i iz Srbije zarađuje na svetskim berzama.

Na svetski trend masovnog dolaska na berzu uticala je korona, koja je na neko vreme oborila cene akcija u vreme kada su kamate na štednju u bankama simbolične, a onda i pojava jeftinih onlajn platformi za trgovanje. To umnogome olakšava izlazak na berzu, ali nosi i svoje velike mane. Srećom, ovaj drugi “jeftini” način nije mnogo zastupljen u Srbiji.

Ko ne voli rizik, nek “štedi” u banci

– Sve se svodi na to šta ti možeš da dobiješ za svoje pare i na relaciju rizik – prinos. Ako si “alergičan” na rizik, držiš evre u banci, iako je kamata tamo pola procenta godišnje, otprilike kolika i inflacija u EU. Ali ako hoćeš da zaradiš bar tri odsto, moraš da pristaneš na izvestan rizik, i berza je tu dobra alternativa – objašnjava, za 24sedam, broker Nenad Gujaničić.

Tu, kako kaže, može da se zaradi dosta uz veći rizik, ali može, naravno, i da se izgubi.

– No, ako uzmeš, recimo, konzervativan pristup pa kupiš akcije firmi sa dobrom istorijom, koje nose dividendu od tri, četiri ili čak šest odsto, može pristojno da se zaradi – ističe Gujaničić.

Kupovina i prodaja akcija nikada nisu bile lakše nego što je to danas. U svetu postoje onlajn platforme za trgovanje, a najpopularnija je”Robinhud”, gde se osoba prijavi i dobije osnovna uputstva o tome kako se koristi. Potom može da počine kupovina akcija na svetskim berzama, i to uz minimalne troškove, jer provizije praktično i nema.

U svetu postoje onlajn platforme za trgovanje, a najpopularnija je “Robinhud”; Profimedia

– Ali minimalna je i pomoć oko samog trgovanja. Osim tehničkih saveta, “klijent” ne dobija ništa, ako se ne računaju mejl adresa i telefon za tehničku podršku, na koji se verovatno niko ne javlja – upozorava Gujaničić.

A „pravo“ trgovanje, preko profesionalne brokerske kuće, niti je skupo, niti je komplikovano.

Kad zaradiš 2.000 evra, lako daš 150

Provizija brokera u Srbiji je oko 0,7 odsto cene kada se paket akcija kupi, i isto toliko kada se proda. To bi značilo da kada se kupe akcije “Epla” za 10.000 evra, provizija se plati 70 evra. A onda kada akcija skoči i vlasnik je proda za 12.000 evra, plati brokeru još 84 evra. Sve ukupno, na 2.000 evra potencijalne zarade, za proviziju se da malo iznad 150 evra.

– Provizija u Srbiji je veća nego u inostranstvu, ali kod investitora to nije ključno pitanje. Neko je možda imao proviziju od 0,2 odsto pa je završio sa akcijama propale Agrobanke. Najvažnije je što broker može da da sve relevatne informacije o akciji koja interesuje klijenta i da mu predoči porednosti i mane te investicije – kaže Gujaničić.

Ako se, recimo, klijent dvoumi između akcija proizvođača elektromobila “Tesle” i računara i telefona “Epla”, broker mora da mu kaže više informacija da bi mogao da racionalno uloži. Da, recimo, kaže da je “Tesla” kompanija čija je cena velika jer su tu ukalkulisana velika očekivanja i da tu ima dosta špekulacija, dok kod se “Epla” akcija bazira na inventivnosti i ranijim dokazano uspešnim proizvodima.

Brokeru to inače nije posao, čak i ne bi smeo to da radi. Formalnopravno, on je samo posrednik pri trgovanju, a sve odluke donosi onaj ko snosi i rizik, a to je investitor. Ali je sigurno da će onaj ko ulaže tako dobiti više informacija nego preko neke onlajn aplikacije.

– Tamo se može desiti da promašiš tiker, oznaku berzanske akcije, i da kupiš nešto što nisi hteo. I nikom ništa. Takođe, ima problema kada treba da se prebace te akcije kupljenje preko platforme, na standardno poslovanje kod brokera – objašnjava Gujaničić.

Domaći broker, dodaje  naš sagovornik, radi sa nekim globalnim brokerom, članom svetske berze, pa građanin koji investira nema nikakvu korespondenciju sa inostranstvom. On prodaje i kupuje kod svog brokera, a za dva dana od prodaje dobije poruku da su mu pare na računu banke u Srbiji.

Trgovanje po svetu umesto kod kuće

Trend većeg interesovanja fizičkih lica se u nekoj meri preslikao i kod nas ali, nažalost, samo za trgovanje po svetskim berzama. Na Beogrdskoj berzi se danas može trgovati akcijama NIS-a, “Metalca”, Komercijalne banke, “Fitofarmacije”, “Meser Tehnogasa”…

– Naša Beogradska berza je totalno “daun”. Niti ima trgovanja, niti naznaka poboljšanja. Nema tu ni deset kompanija za iole ozbiljnije trgovanje, i naši ljudi su prinuđeni da trguju napolju i tako finansiraju tuđu privredu. Umesto da možeš da kupiš akcije srpskog “Telekoma” u Beogradu, ti kupiš akcije “Dojče telekoma” ili američkog “Verajzona” u Njujorku – kaže Gujaničić.

Bankarska garancija može biti rešenje, ali pitanje je koliko agencija može da je dobije; Pixabay/ Raten-Kauf

Koliko je naša berza „plitka“, najbolje ilustruje podatak da NIS, kao naša najveća kompanija, ima dnevne promete akcija od 10.000 do 20.000 evra. Akcija slovenačke farmaceutske kuće “Krka”, kao hartija broj jedan i u Sloveniji i na Balkanu, ima dnevne promete od preko milion evra.

– To je za berzu katastrofa. Tako ne možeš da privučeš strane investitore jer oni žele da kupe akcija koliko hoće i da mogu da ih prodaju kad hoće. On može danas da bude u akcijama srpske firme a već sutra neke mađarske. S druge stane, prava manjinskih akcionara su kod nas na niskom nivou, većinski vlasnik radi šta hoće, ne isplaćuje dividende, cene akcija padaju, tako da ni to nije preporuka za investiranje – kaže Gujaničić.

Dividende, s druge strane, u Srbiji i nisu toliko loše, ako se ne računa ova “godina korone”. Tako, NIS, “Metalac”, “Meser”, “Fitofarmacija” ili “Jedinstvo Sevojno” daju dividendu koja je na nivou od četiri do pet odsto vrednosti akcije.

– To nije loš prinos, ali problem je u tome što se kod nas teško izlazi iz tih akcija. Pitanje je kada ćete moći da ih prodate. Kada u inostranstvu velika kompanija zapadne u probleme zbog potresa na tržištu, recimo naftnom, i padne cena, vi iz te akcije možete da izađete sa gubitkom od pet do 10 odsto. Kod nas možda i nećeš moći da izađeš iz akcije, ni po jednoj ceni – objašnjava Gujaničić za 24sedam.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike