Hoće li i Srbiju zapljusnuti novi talas skupljeg goriva: Srpski prevoznici očajni
Za poslednjih godinu dana trošak goriva porastao je za trećinu i to osećaju građani na pumpama, ali i veliki prevoznici
Nafta je na svetskim berzama ovih dana na najvišem nivou od oktobra 2014. godine, a zbog istanjenih svetskih rezervi ponovo se vraća u opticaj prognoza o "100 dolara za barel“.
Fjučersi evropske nafte brent poskupeli su na 87,5 dolara po barelu. Ovoga puta „opravdanje“ skoka je napad jemenskih Huta dronovima na Abu Dabi, uz dugoročne geopolitičke tenzije između Ukrajine i Rusije ali i sve manje rezerve goriva na Zapadu.
Pretnja uzletom svaki dan...
Analitičari „Goldman Saksa“ procenjuju da će zalihe nafte u zemljama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) do leta pasti na najniže nivoe od 2000. godine, i da će cena severnomorske nafte Brent kasnije ove godine dostići 100 dolara po barelu.
Ma koje razloge navodili svetski mešetari da ponovo „zabibere“ cenu crnog zlata, građanima i privrednicima u Srbiji nije zbog toga ništa lakše, kada na pumpama moraju da plate više od 176 dinara (1‚5 evra) za litar dizela ili preko 168 dinara za benzin (1,43 evra).
Pročitajte još:
Pritom cena svakodnevno preti uzletom, jer cene su u poslednjih dan, dva, skočile u Severnoj Makedoniji, Crnoj Gori, Hrvatskoj… čak i u BiH koju srpski vozači doživljavaju kao Meku za jeftinije gorivo.
Cene u regionu stabilno naviše
Od početka godine cene su u regionu povećane od dva odsto u Srbiji, do pet odsto u Severnoj Makedoniji. Tako za litar dizela u Srbiji treba dati 1,5 evra, koliko je i u Hrvatskoj, u Crnoj Gori 1,34 evra, Severnoj Makedoniji 1,12 evra, a u BiH, odnosno Srpskoj, gde nije bilo podizanja cena (ali se najavljuje ovih dana) samo 1,08 evra. Za litar benzina plaća se 1,43 evra u Srbiji, u Hrvatskoj 1,45, Crnoj Gori 1,45, Severnoj Makedoniji 1,24 evra, i BiH 1,15 evra.
Građani gunđaju i plaćaju, ili smanjuju svoju kilometražu prema budžetu koji imaju, ali privrednici, odnosno transportna preduzeća, nemaju taj „luksuz“ kresanja troška, kaže za 24sedam Neđo Mandić, predsednik poslovnog udruženja „Međunarodni transport“.
Najvažniji trošak kod prevoznika je upravo cena goriva. Čini ga čak 30 do 50 odsto krajnje cene prevoza i zbog toga nas ova situacija sa sve skupljim gorivom veoma mnogo pogađa. Dok cena goriva raste, mi smo u problemu, a samo na današnji dan, pre 12 meseci, trošak za gorivo je bio 34 odsto manji nego sada. A gde su tu svi ostali troškovi koji su u međuvremenu narasli – rekao nam je Mandić.
Kako spustiti gubitke?
On ističe da su srpski prevoznici u nezavidnoj situaciji jer oni ne mogu da povećaju cene prevoza, a sve im poskupljuje i da bi neko trebalo da porazmisli i nađe neko rešenje u kome bi svi bili na dobitku, ili bar na manjem gubitku nego sada.
- Deluje da se cena goriva, kao i rast drugih troškova, neće baš skoro zaustaviti, a rešenje problema nije na vidiku. Mnogi će još neko vreme ovako raditi a onda će završiti kako ne treba. Jako je teško uopšte objasniti ovo ludilo u kome se nalaze privrednici. Svesni šta se dešava još jesenas smo pokrenuli pitanje cene transporta ali nismo uspeli da postignemo saglasnost. Ljudi se boje da ne izgube poslove, voze ispod realne cene, a s druge strane svi smo mi zaduženi, za osnovna sredstva koja smo kupili na lizing ili kredit. Kada cena goriva poraste za trećinu mi dolazimo u situaciju da radimo sa nula zarade ili čak gubitkom. Ide se do krajnjih granica izdržljivosti, ulažu se i lična sredstva, i pitanje je ko će opstati – objašnjava Mandić.
Zbog toga prevoznici od države traže da im se pomogne. Ne traže pomoć u novcu kakvu su dobili autobuski prevoznici, već da se poveća povraćaj akcize, kao bi barem 20 dinara od 60 po litri goriva mogli da iskoriste za nešto drugo u borbi za opstanak.
- Povraćaj akcize je kod nas daleko manji nego što se dobije u nekoj drugoj zemlji EU i regiona. A pošto nam je i gorivo najskuplje, pravljenje gubitka se širi i na sve drugo, budžet države pre svega. Svi u međunarodnom transportu sipaju gorivo u Mađarskoj, Bosni i Hercegovini ili Makedoniji, pa je na gubitku i državna kasa jer ne dobiju ni jednu paru od nas na gorivu, a mogla bi da dobije 40 dinara.To je šteta za sve – napominje Mandić.
Ukoliko srpski transporteri propadnu, upozorava on, nije pitanje samo da li će doći stranci i onda značajno podići cene, već da li će uopšte neko doći.
- Neće stranac, osim možda Bosanaca i Makedonaca, da dođe na granicu gde ne zna da li će čekati 24 ili 48 sati. Ili da gubi vreme po Srbiji gde na svakom parkingu čeka dan ili dva. On će radije da napolju napravi 15.000 do 20.000 kilometara mesečno, nego što ovde napravi 7.000 do 8.000. Zamislite koja bi to cena bila da bi mu se isplatila toliko manja kilometraža. A kad nas ne bude bilo, stranci neće ni razgovarati, biće „plati koliko tražim ili nek ti roba stoji u magacinu“ – upozorava Mandić.
BONUS VIDEO
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari