Da li će krediti poskupeti: Amerikanci dižu kamate, EU još odoleva, a evo šta nas očekuje

12.01.2022

19:50

0

Inflacija svuda u svetu dostiže rekordne iznose zbog čega centralne banke polako zaoštravaju politiku i podižu kamate, što za posledicu ima i rast cene kredita

Da li će krediti poskupeti: Amerikanci dižu kamate, EU još odoleva, a evo šta nas očekuje
dinari 1000 a - Copyright Profimedia

Dok je za Amerikance podizanje kamata neminovno zbog inflacije, Evropsku centralnu banku (ECB) visoke cene još uvek ne zabrinjavaju. Iako rekordna inflacija u decembru u evrozoni predstavlja izazov za ECB, ona ostaje pri fleksibilnoj monetarnoj politici s naglaskom na to da je rast cena privremen.

To bi u prevodu, kako tvrde domaći bankari, trebalo da znači da se u evrozoni kamatne stope, barem u ovoj godini, neće menjati. S druge strane, predsednik američkih Federalnih rezervi (Fed) Džerom Pauel izjavio je sinoć da je američka ekonomija dovoljno zdrava i da joj je potrebna stroža monetarna politika, iako je inflacija u SAD dostigla gotovo 40-godišnji maksimum. On je rekao da očekuje niz povećanja kamatnih stopa ove godine, uporedo sa smanjenjem programa vanredne pomoći koju je Fed pružao privredi tokom pandemije.

Kako se to odražava na Srbiju?

Prema najavama iz ECB, njena kamatna stopa, euribor, koja je sada ispod nule, mogla bi tu da ostane i ove godine. Da pojasnimo, za vrednost euribora vezani su svi domaći krediti indeksirani u evrima, pa kada on raste, povećavaju se i kamate kredita u Srbiji. Euribor je tako pre 10 i više godina iznosio čak 4,7 odsto, ali je nakon finansijske krize iz 2008. počeo značajno da pada. U minus je ušao još 2016. godine, a na tom nivou je i danas.

Poređenja radi, kada je euribor bio 4,7 odsto kamatne stope na stambene kredite u Srbiji iznosile su i do 10 odsto. Sada su, pri euriboru koji je ispod nule i kreće se na nivou od oko minus 0,5 odsto, kamate između 2,5 i tri odsto.

Iako većina bankara u našoj zemlji kaže da ove godine neće biti promene u iznosu euribora oni ipak smatraju da se "zlatno doba niskih kamata“ bliži kraju.

Da ECB neće skoro menjati monetarnu politiku ističu i u Intezi.

- Rekordni rast cena u evrozoni u decembru predstavlja novi izazov za ECB s obzirom da je ona predvidela da je inflacija privremenog karaktera i da će se do kraja 2022. vratiti na ciljani nivo. ECB je na svom redovnom sastanku u decembru donela odluku da će do kraja prvog kvartala 2022. okončati pandemijski program hitne kupovine obveznica, pri čemu će nastaviti da reinvestira u dospele hartije od vrednosti iz ovog programa najmanje do kraja 2024. – kažu za 24sedam u Intezi.

Kako dodaju, to znači da ECB ostaje pri fleksibilnoj monetarnoj politici s naglaskom na to da je rast cena privremen.

- Finansijski analitičari u narednim mesecima ne očekuju zaoštravanje finansijskih uslova u zoni evra u smislu povećanja kamatnih stopa, s obzirom na to da i ECB, uprkos visokoj inflaciji, insisitira da su podsticajni uslovi finansiranja i dalje neophodni kako bi se obezbedio održiv rast privredne aktivnosti u doba pandemije – navode oni.

Sve zavisi od rasta inflacije

U Intezi smatraju da prevremeno povećanje kamatnih stopa, uprkos insistiranju ECB-a na tezi o tranzitornoj inflaciji, zavisi od toga da li će inflacija nastaviti da raste preko očekivanja i da li će se pojaviti inflatorni pritisci i na strani tražnje.

Pixabay/ Raten-Kauf
 

- Međutim, prema mišljenju stručnjaka, ECB neće moći dugo da vodi asimetričnu politiku u odnosu na Fed, koji je najavio podizanje stopa tokom 2022. godine. Svakako, i ako bi došlo do povećanja kamatnih stopa ECB-a pre vremena i posledičnog rasta cene kredita, ono se ne bi dogodilo naglo – kažu u ovoj banci.

Prognoze analitičara Rajfajzen banke su da neće biti promene ECB kamatne stope ove godine, jer je ECB to objavio na svom poslednjem sastanku.

- Menjaće program kupovine obveznica, ali neće “dirati” ključnu kamatnu stopu. ECB i dalje smatra da je, iako visoka, inflacija tranzitornog karaktera, te da će se njen rast smiriti ove godine jer se ne očekuje da će se ponoviti dramatičan rast cena energije koji se desio 2021. godine. Za sada naši analitičari očekuju prvo povećanje stope u 2023. godini – kažu za 24sedam u Rajfajzen banci, ali dodaju da rizici ostvarenja ove projekcije svakako postoje.

NBS: Šanse su male

I u Narodnoj banci Srbije navode da ECB neće povećavati referentnu kamatnu stopu u 2022, već će samo smanjivati obim kupljene aktive u okviru tzv. PEPP programa, specijalno dizajniranog za uslove pandemije.

Foto: 24sedam/Katarina Mihajlović
 

- Navedeni program otkupa aktive bi, prema sadašnjim najavama, trebalo da se završi u martu 2022, pri čemu će ECB nastaviti da reinvestira dospele hartije od vrednosti iz ovog programa najmanje do kraja 2024. Pored toga, biće nastavljena kupovina aktive u okviru APP programa, čiji će obim biti privremeno uvećan tokom drugog i trećeg tromesečja 2022. i trajaće sve dokle bude potrebno, odnosno završiće se malo pre početka povećanja kamatnih stopa ECB. To znači da su u 2022. šanse za zaoštravanje finansijskih uslova u zoni evra u smislu povećanja kamatnih stopa male – kažu za 24sedam u NBS.

Oni dodaju da, imajući u vidu sve ovo, ne očekuju ni veće negativne efekte na cenu evro-indeksiranih kredita privrede i građana na domaćem tržištu.

- Prema poslednjim raspoloživim podacima za novembar, prosečna cena na novo zaduženje privrede u evro znaku na domaćem tržištu iznosi 2,5 odsto, a kod stanovništva 3,3 odsto, što je u odnosu na kraj 2020. čak i niža cena zaduživanja u slučaju privrede, odnosno nepromenjena kod stanovništva – objašnjavaju u NBS.

Profimedia
U NBS uveravaju da ove godine zaduženim građanima neće stizati veće rate kredita

Samo blage promene...

Prema njihovim rečima, tromesečni i šestomesečni euribor, za koji su najčešće vezane kamatne stope na evro-indeksirane kredite krajem 2021. su iznosile minus 0,58 i minus 0,54 odsto i u narednom periodu se mogu očekivati samo blage promene ovih stopa.

- Treba imati u vidu da pored euribora, koji predstavlja cenu izvora finansiranja sredstava za banke za kredite koje plasiraju u evrima ili koji su indeksirani u evrima, na cenu kredita utiču i drugi faktori, poput kreditnog rejtinga i premije rizika zemlje. Imajući u vidu povoljnu makroekonomsku perspektivu naše zemlje i očekivani nastavak rasta kreditnog rejtinga na nivo investicionog, čak i u slučaju da u skorijem periodu dođe do određenog zatezanja monetarnih uslova povećanjem referentne kamatne stope ECB, to se ne mora direktno odraziti na višu cenu zaduživanja na domaćem tržištu jer može biti kompenzovano nižim troškom zaduživanja po osnovu povoljnijeg kreditnog rejtinga – naglašavaju u NBS.

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike