Mlada umetnica beogradski asfalt zamenila ravnicom: U Gajdobru došla zbog kuće, ali je onda nešto pronašla (FOTO)
Sara Antonović (29) se preselila u Gajdobru, gde obnavlja švapsku kuću iz 1920, sadi, i planira nove poslovne poduhvate
Kada je Sara Antonović (29) prošlog maja spakovala stvari i iz Beograda se preselila u Gajdobru, mnogi su taj potez posmatrali sa nevericom. Danas, devet meseci kasnije, ova mlada umetnica ne samo da rekonstruiše staru švapsku kuću iz 1920. godine, već ispisuje potpuno novo poglavlje života, u kojem su glavne uloge zauzeli pas, stara gradnja i - neočekivana ljubav.
Sara nema poreklo iz ovih krajeva, niti nasleđenu dedovinu. Kuću je tražila godinama sa majkom, a put ih je sasvim slučajno naveo u Bačku Palanku, pa u Gajdobru.
- Baka mi je rodom iz Bačke, pa smo prvo tu krenule da tražimo kuću. Međutim, zaljubile smo se u ovu kuću na prvi pogled. U šali kažem da bih u Beogradu samo tri drveta u dvorištu platila koliko je koštala cela kuća - kaže Sara za "Dnevnik".
Dnevnik/Privatna arhiva
Kuća joj, ipak, nije donela samo krov nad glavom, već i novu životnu radost. Sudbina je htela da agent za nekretnine, koji joj je prodao kuću, postane i njen momak, čime je priča o preseljenju dobila pravi filmski obrt.
Kao umetnica koja se bavi tetovažama, digitalnim crtežom i slikarstvom, Sara je svojim izgledom u početku izazivala znatiželju, pa i blage predrasude u selu poznatom po svojoj hercegovačkoj tradiciji.
Majka arhitekta kao podrška
Sara sama živi u Gajdobri sa svojim psom, ali veliku podršku ima u majci koja je arhitekta. Ona iz Beograda nadgleda i pomaže rekonstukciju kuće, pazeći da svaki detalj stare švapske arhitekture bude verno sačuvan.
- Bilo je komentara u stilu "ne dolazi kod nas ništa urbano", ali moj odgovor je uvek isti - ja sam došla da učim od njih, a ne oni od mene. Komšije su, zapravo, jako topli ljudi, uvek spremni da pomognu - ističe Sara, koja je trenutno u procesu otvaranja tatu studija u Bačkoj Palanci.
Umesto savremenih materijala, Sara kuću obnavlja zemljanim malterom, želeći da zadrži autentičnost građevine stare čitav vek. Njen cilj je samoodrživost, pa se već okrenula permakulturi - sistemu poljoprivrede koji ne iscrpljuje zemljište i ne zahteva tešku mehanizaciju ni hemiju.
Dnevnik/Privatna arhiva
- Zasadila sam luk, salatu i krompir. Permakultura podrazuzmeva korišćenje resursa iz dvorišta i biljke se međusobno pomažu. Želim zdrav, sporiji život koji me ispunjava više nego što je grad ikada mogao - kaže mlada umetnica.
Rođena 1996. godine, Sara pripada generaciji onih koji su imali "digitalno detinjstvo". Iako je grad nudio mnogo, ističe da joj u Beogradu nikada nije bilo zanimljivo kao sada u Gajdobri.
- Volim da citiram drugaricu koja kaže: super je grad, ali ja ne koristim njegove potencijale. U gradu mi je bilo dosadno, a ovde uvek imam šta da radim. Smatram da selo razvija sposobnosti neophodne za kvalitetan život. Devet meseci kasnije, sigurna sam da je ovo bila najbolja odluka koju sam donela. Utičem i na svoje prijatelje, pa i neki od njih razmišljaju da urade isto - zaključuje nova stanovnica Gajdobre.
Napalci beru srpsku jabuku: Ovo su sezonci sa najveće plantaže u Srbiji
Printscreen/Facebook/Apple World DOO
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari