Umesto u klupama đaci sedeli na slamenim stolicama: Dositejeva beseda označila je početak rada Velike škole

13.09.2021

06:20 >> 08:33

0

Ova obrazovna ustanova nastala je u vreme Prvog srpskog ustanka, zbog potrebe za školovnim ljudima u novooslobođenim krajevima Srbije

Umesto u klupama đaci sedeli na slamenim stolicama: Dositejeva beseda označila je početak rada Velike škole
Copyright Wikipedia

Besedom Dositeja Obradovića “O dužnom počitaniju k naukama” na današnji dan, 1808. godine, počela je sa radom Velika škola. Taj datum danas se uzima kao Dan Univerziteta u Beogradu.

Ona je nastala u vreme Prvog srpskog ustanka, zbog potrebe za školovnim ljudima u novooslobođenim krajevima Srbije. Na poziv vožda srpskog Karađorđa odazvao se Dositej Obradović, koji je iz Trsta došao u Beograd 1807, donevši sa sobom i svoju biblioteku.

Dositej Obradović. Vikipedia

Dositej je tada postao prvi direktor svih škola, pravio je planove za rad na prosvećivanju, širenju mreže mladih narodnih škola, uspostavljanje jedne velike škole za obrazovanje narodnih starešina, kao i osnivanje tipografije za štampanje knjiga.

Uz Dositeja su iz Habzburške monarhije u Srbiju dolazili i viđeniji Srbi, da pomognu u nacionalnom oslobođenju, stvaranju i organizovanju nove državne vlasti i  školstva.

Muzej Vuka Karadžića i Dositeja Obradovića, Vikipedia

Među njima je bio i Jovan Savić, pravnik, profesor, prevodilac, koji je 1805. stigao u Smederevo, gde je uzeo pseudonim Ivan Jugović. Uz Dositejevu podršku, on je bio idejni tvorac Velike škole, njen prvi upravnik i tokom prve školske godine njen jedini profesor.

Nastavni plan, odnosno predmeti na studijama, dužina trajanja nastave, broj nastavnika, akademske titule i način predavanja bili su po ugledu na Kraljevsku ugarsku akademiju.

Na svečanosti, dan pre početka rada škole, Dositej je održao predavanje pod nazivom “O dužnom počitaniju k naukama”, na kome je između ostalog rekao:

Blago i celome narodu serbskomu ako vi postanete i budete bogoljubivi, pravdoljubivi i prosvešteni! Od vas će se ova nacija naša prosvetiti i na svako dobro nastaviti, zašto vi ćete biti s vremenom narodni poglavari, sudije i upravitelji i od vas će zavisiti sve opšte narodno blagopolučenije, čest i slava. Ako li vi budete (sačuvaj Bože!) zli, nepravedni, grabitelji i mučitelji, teško narodu i s vami zajedno.

Karađorđe Petrović, Vikipedia

Na svečanosti je i Karađorđe održao govor o nadama koje su polagane u Veliku školu:

Vidite, mi imamo dovoljno mišica za odbranu Srbije, ali nemamo dovoljno veštih ljudi za upravljanje. Da mi znamo državu voditi onako kako znamo voditi vojsku, drugojačije bi sada stajali. Učite se vi, dakle, da nastavite naše srećno započeto delo. U vama je sva nadežda naša sa te strane.

Škola je prvobitno otvorena u dvorišnoj zgradi izgrađenoj u drugoj polovini 18. veka, koja i danas postoji u Gospodar Jevremovoj ulici. Prva zgrada ubrzo je postala tesna, pa je škola 1809. nastavila rad u zgradi preko preko puta, u istoj ulici, u kojoj se sada nalazi Muzej Vuka i Dositeja.

Vuk Karadžić, Printscreen

Ivan Jugović je stanovao u školi, a pomagao je dva siromašna đaka, kao i Vuka Karadžića. U početku, škola je imala 20 učenika, a njeni prvi đaci su bili uglavnom sinovi ustaničkih vođa: Karađorđa Petrovića, Mladena Milovanovića, Milenka Stojkovića, Jakova Nenadovića, Vase Čarapića.

Među učenicima su bili Vuk Karadžić i Lazar Arsenijević Batalaka, koji su ostavili značajna svedočanstva o radu škole.

Pročitajte još

U ovoj obrazovnoj ustanovi klupe nisu postojale, te su učenici sedeli na slamenim stolicama. Pohađala su se tri razreda. Škola je bila kombinacija pravnog i filozofskog fakulteta, sa predmetima iz vojne akademije i bogoslovije. Učili su se opšta istorija, opšti zemljopis, računica, nemačka jezik, državno pravo, narodno pravo, način suđenja kriminalnog, ali i stilistika, moralne pouke, crkveno pojanje i vojno vežbanje, s puškama i fehtovanje sa sabljama.

Udžbenika nije bilo, đaci su zapisivali predavanja, a profesori su se koristili stranim udžbenicima. Na kraju svake školske godine polagao se poseban ispit.

Veliku školu je pohađalo ukupno 36 studenata (sve muškarci), od čega je 13 završilo i odmah potom stupilo u državnu službu, većina u sudovima, a ostali kao pisari u Sovjetu, kod vožda i vojvoda.

Posle propasti Prvog srpskog ustanka 1813. njen rad je obustavljen.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike