Legende srpskog novinarstva: Četiri ulice u Beogradu dobijaju velikani pisane reči

15.12.2020

07:40 >> 07:44

0

Autor: Jovana Vrećo

Na sednici Skupštine grada očekuje se usvajanje odluke kojom bi trajno bila odata počast Predragu Milojeviću, Miroslavu Miru Radojičiću, Bogdanu Tirnanić

Legende srpskog novinarstva: Četiri ulice u Beogradu dobijaju velikani pisane reči
Copyright Foto: 24sedam/Goran Sivački/Printscreen

Predlozi odluka o dodeli nazivu ulica znamenitim novinarima Aleksandru Tijaniću, Bogdanu Tirnaniću, Miroslavu Radojičiću i Predragu Milojeviću naći se na sednici gradskog parlamenta zakazanoj za petak.

Pročitajte još: Novinari sa velikim N: Najveća žurnalistička pera Srbije dobijaju ulice u prestonici

Beograd se razvija: Skupština grada usvojila odluke neophodne za infrastrukturne projekte

Podsetimo, odbornici Skupštine grada Beograda usvojili su, na sednici održanoj 30. novembra, odluku da se Ulica Kneza Trpimira na Zvezdari ubuduće zove po Milutinu Čoliću, dugogodišnjem novinaru i publicisti i osnivaču FEST-a.

Donošenje odluke o imenovanju ulica po Tijaniću, Tirnaniću, Radojičiću i Milojevićua tada je, međutim, odložena jer sednici nisu prisustvovali predstavnici Udruženja novinara Srbije.

Kao što je na prethodnoj sednici navela predsednica Komisije za spomenike i nazive trgova Andrea Radulović, Grad Beograd brine o ličnostima koja su nesebičnim zalaganjem doprinela razvoju prestonice.

– Politika Grada je da sačuva sećanje na ljude koji su svojim darom, znanjem i ljubavlju dali Beogradu mnogo – ukazala je Radulovićeva.

Novinarska pera koja su ostavila neizbirisiv trag

Bogdan Tirnanić zvani Tirke bio je esejista, filmski kritičar, publicista i glumac.

Svoj prvi članak Tirnanić je objavio 1960-ih godina u “Susretu”, listu Saveza omladine Beograda.

Printscreen/RTS

Potom je radio dve decenije u nedeljniku “NIN”, u kojem je bio urednik kulture i jedno vreme i glavni urednik.

Pisao je i za “Borbu”, “TV reviju”, “Oko”, “Književnu reč”, ” Nedeljni Telegraf”, “Dnevni telegraf”, “Nacional”, “Kurir” i “Press”, kao i u mnogim listovima nekadašnje Jugoslavije.

Radio je i na Televiziji Beograd, kao i na Televiziji Politika, gde je bio zamenik glavnog urednika.

Bio je glavni urednik časopisa “Nju moment”, ali i kreativni direktor marketinške agencije “Sači i Sači”.

 

Predrag Milojević je u 19. godini ušao u novinarske vode i ubrzo potom postao jedna od najvažnijih ličnosti srpskog novinarstva.

Bio je i književnik i prevodilac.

Vikipedia

U prvi red “Politikinih” novinara izbio je svojom glavnom rubrikom – političkom kozerijom u “Beogradskoj nedelji”, koja je bila zamišljena kao satira nepriličnih pojava u društvenom i političkom životu.

Redakcija ga je slala na kraće specijalne dopisničke zadatke u Carigrad, Peštu, Atinu, Rim i Sofiju, da bi 1929. godine postao dopisnik iz Berlina i bio jedini strani novinar koji je dva puta radio intervju sa Adolfom Hitlerom.

Miroslav Miro Radojčić bio je dugogodišnji novinar “Politike”.

Polovinom prošlog veka poslat je u inostranstvo kao dopisnik tog lista. Verovatno je mnogima najpoznatiji kao “čovek koji je Jugoslovenima otkrio teniski turnir u Vimbldonu”, odakle je ujedno slao i fenomenalne novinske izveštaje i reportaže.

Aleksandar Tijanić bio je dugogodišnji generalni direktor RTS-a, bivši ministar informisanja, savetnik predsednika SR Jugoslavije Vojislava Koštunice.

Studirao je žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, odakle ga je osnivač žurnalističke katedre profesor Sergije Lukač, kao talentovanog studenta, pozvao u nedeljnik “NIN”.

Najviše je pisao putopise i reportaže, ali je i vodio čak tri televizije – RTV “Politika”, BK televiziju i, kao krunu karijere, RTS, koji je vodio gotovo deceniju, a na sa funkcije generalnog direktora te kuće bio je i u trenutku smrti.

Vikipedia/Milicevic01

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike