Najopasnija tramvajska linija bila je na Dedinju: Karta je koštala 2,50 dinara, a Topčidersko brdo je presudilo njenoj budućnosti (FOTO)

12.12.2022

07:08

0

Osim dobre povezanosti, tadašnji novinari su ovu prugu opisali kao i najživopisniju tramvajsku prugu Beograda

Najopasnija tramvajska linija bila je na Dedinju: Karta je koštala 2,50 dinara, a Topčidersko brdo je presudilo njenoj budućnosti (FOTO)
Ilustracija - Copyright Tanjug/Miloš Milivojević

Dedinje, jedno od najotmenijih delova srpske prestonice, godine 1938. dobilo je tramvajsku liniju, koja nažalost, nije dugo bila "aktivna", a krivac za to su bile česte saobraćajne nesreće.

Prvi tramvaj broj 12 krenuo je 8. septembra u pet sati ujutru sa "Kneževog spomenika" (spomenik Knezu Mihailu na Trgu republike), gde mu je i bila početna stanica i okretnica. 

- Korisnost ove pruge je očigledna, jer vezuje jedno od najudaljenijih predgrađa sa centrom. A njen značaj je još veći u tome što će nesumnjivo pojačati građevinsku delatnost na Dedinju, koje će postati jedno od najzdravijih, najčistijih i najuređenijih predgrađa Beograda - pisala je tada beogradska štampa. 

Osim dobre povezanosti, tadašnji novinari su ovu prugu opisali kao i najživopisniju tramvajsku prugu Beograda. 

- Sa Senjaka pruga se odvaja od Topčiderke i počinje da se penje na Topčidersko brdo. Sa visine brda pruža se prekrasan pogled desno na Savu i Bežanijsku kosu, natrag na rukavce Dunava i Zemun u daljini, zatim na gusto zelenilo Košutnjaka i Topčidera, iz kog izviruje zvonik topčiderske crkve i kroz starog dvorca - ovim rečima je tadašnja štampa opisala ovu gradsku putešestviju.

"Dvanaestica" i tri nesreće

Uprkos dobroj povezanosti i čarobnoj beogradskoj panorami, Topčidersko brdo bilo je kobno za "dvanaesticu". 

Dve velike nesreće, koje su se dogodile na tom mestu, ukazale su na to da šine preko današnje ulice Teodora Drajzera moraju da se uklone. 

Ipak, za taj poduhvat bilo je potrebno da se, nažalost, dogodi i treća nesreća u kojoj se tramvaj prevrnuo na Senjaku, kako bi šine bile napokon uklonjene.

Pogrešno je bilo procenjeno tada da će tramvaji moći da se izbore ne samo sa strminom saobraćajnica na Dedinju i na Senjaku, već i sa krivinama. 

Trasa "dvanaestice"

Pruga za Dedinje nosila je broj 12, a bila je podeljena u četiri zone. 

Od centra grada tramvaj je vozio preko Prestolonaslednikovog trga (Terazija), ulicom Kralja Milana do "Londona", gde bi skretao u Miloša Velikog, odnosno, današnju Kneza Miloša.

Spuštajući se prema nekadašnjem trgu "Mostar", tamo gde je današnja istoimena velika petlja, prolazio je zatim pored zgrade BIGZ, bulevarom Vojvode Mišića i preko jedne neobične skretnice ulazio na Senjak.

Na Senjaku je započinjao uspon uz Vase Pelagića, sve do Topčiderske zvezde gde bi zaokretao u jednu danas iščezlu ulicu, i izbijao u strmu Drajzerovu, penjući se do njenog vrha, gde je bio kraj linije na aktuelnom skveru ispred bolnice Dragiša Mišović.

Prevozne cene su od početne stanice do Mostara bila jedan dinara, dok su građani do Dedinja trebali da izdvoje 2,50 dinara. 

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike