Budućnost je već stigla: Internet 3.0 će uneti revoluciju u naše živote, ali da li je to samo fantazija?

25.12.2021

20:21

0

Tri milijardera, Zakerberg, Mask i Dorsi, imaju različita mišljenja o ovoj temi

Budućnost je već stigla: Internet 3.0 će uneti revoluciju u naše živote, ali da li je to samo fantazija?
Ilustracija - Copyright Profimedia

Internet više nije isti. Sve više se govori o pojmu veb 3 (web 3) koji okuplja različite ideje, ali sve idu u istom pravcu - na internetu više neće biti posrednika. U novoj eri, surfovanje vebom više neće podrazumevati logovanje na Fejsbuk, Tviter ili Gugl.

Početnički dani interneta devedesetih su bili veb 1.0. Internet je tada viđen kao način da se demokratizuje pristup informacijama, ali je kretanje onlajn svetom bilo prilično ograničeno i neorganizovano.

Onda je nastupilo vreme veba 2.0 sredinom dvehiljaditih. Platforme poput Gugla, Amazona, Tvitera i Fejsbuka pojavile su se kako bi donele red na internetu, a povezivanje je postalo veoma lako. Ipak, kritičari kažu da su pomenute kompanije s vremenom prikupile previše moći.

Profimedia
 

Veb 3.0 pokušava da jedan deo te moći povrati korisnicima.

- Postoji mala grupa kompanija koje poseduju sve ove stvari, a onda postojima i mi koji ih koristimo, i uprkos tome što doprinosimo uspehu tih platformi, nemamo ništa da to pokažemo - rekao je Met Drajhurst, umetnik iz Berlina koji, takođe, na Univerzitetu u Njujorku, istražuje budućnost interneta.

Kako on smatra, odgovor leži u internetu gde nove društvene mreže, pretraživači i tržišna mesta nemaju kompanije kao gospodare.

Umesto toga, sve je decentralizovano i zasnovano na sistemu poznatom kao blokčejn, koji već obezbeđuje postojanje bitkoina i drugih kriptovaluta. 

Korisnici mogu sistem kolektivno da koriste, a da iza svega ne stoje kompanije. Ljudima se daju "tokeni" za učestvovanje, a oni mogu da se koriste kako bi se glasalo o određenim odlukama, pa čak i da dosta vrede.

Profimedia
 

Na vebu 3.0 ljudi sami kontrolišu svoje podatke i kreću se između društvenih mreža, mejlova i kupovine preko jednog personalizovanog naloga.

- Prosečnoj osobi ovo zvuči kao vudu, ali kada pritisnete prekidač da upalite svetlo, da li razumete kako se struja pravi? Ne znate kako struja funkcioniše da biste znali njene blagodeti. Isto je i sa blokčejnom - rekla je Olga Mek sa Univerziteta Berkli u Kaliforniji.

Ideja o reformi interneta može da zvuči kao neka daleka digitalna utopija. Međutim, veb 3.0 je već pokrenuo nove debate i generiše dosta novca, posebno zahvaljujući kriptovalutama.

Veb 3.0 postaje mejnstrim.

Šta je NFT?

Danas, mnogi onlajn podaci mogu da se kupe i prodaju uz pomoć kriptovaluta. Primera radi, možete kupiti prvi tvit koji je ikada objavljen.

Pojam NFT-a nije nastao pre nekoliko meseci, prva tokenizacija imovine, odnosno izražavanje vrednosti određenog dela na ovaj način, zabeležena je još 2016. godine, ali svoju popularnost beleži godinu danas posle, kada je svet poludeo za "kripto mačkama", zapravo kada su ljudi kupovali grafički nacrtane mačke na blokčejnu, generišući oko milion evra vrednosti ovog NFT-a, pisala je Netokracija.

NFT (non-fungible tokens), nezamenjivi tokeni, predstavljaju tako jedinicu podataka, tačnije, digitalnih datoteka zasnovanih na blokčejnu, ali je važno reći da pristup bilo kojoj kopiji originalne datoteke nije ograničen samo na vlasnika tokena. Iako su same digitalne datoteke beskrajno ponovljive, NFT-ovi koji ih predstavljaju prate se na njihovim osnovnim blokovima i pružaju kupcima dokaz o vlasništvu nad NFT-ima.

Profimedia
 

Kao rezultat toga, ne postoje dva NFT-a koja su potpuno identična, jer svaki komad sadrži jedinstvena digitalna svojstva. Čak i ako umetnik objavi dva dela bez jasnih fizičkih razlika, metapodaci kodirani u svakom NFT-u su različiti. U tom smislu, važno je u potpunosti zaštititi intelektualnu svojinu.

Nedavno, grupa entuzijasta se udružila kako bi kupila kopiju američkog ustava digitalnom valutom. 

Drajhurst kaže da je veb 3.0 teško objasniti jer je u pitanju pojam koji nije jasno definisan.

Za mnoge je veb 3.0 vizija koju godinama žele da ostvare. Pristalice ovakve vrste interneta se nadaju da deljenje fotografija, komunikacija sa prijateljima ili onlajn kupovina neće više biti u simbiozi sa velikim tehnološkim kompanijama, već da će se obavljati kroz male kompetitivne servise. Primera radi, svaki put kada biste objavili određenu poruku, zaradili biste token, što znači da tu objavu i posedujete, a da jednog dana možete i da je unovčite.

U teoriji, to znači da se izbegavaju takse, pravila i struktura tek-kompanija. Međutim, i same tehnološke kompanije su oduševljene ovom idejom.

- To znači da svaka vrednost koja se kreira može da se podeli sa dosta ljudi, a ne samo između vlasnika, investitora i zaposlenih - rekla je Ester Kroford, viši prodžekt menadžer u kompaniji Tviter.

Profimedia
 

Kako je rekla, Tviter proučava kako da koncepte veba 3.0 uvrsti u društvenu mrežu, tako da jednog dana kada se ulogujete na ovu platformu možete da tvitujete sa naloga koji će biti povezan sa kriptovalutama, a ne sa Tviter nalogom.

To neće biti kriptoverzija Tvitera koji zamenjuje Tviter, već Tviter koji će biti nadograđen komponentama veba 3.0.

Da li će veb 3.0 biti nova normalnost?

Kako se smatra, veb 3.0 će delovati uz tehnologiju veba 2.0, neće ga u potpunosti zameniti.

Drugim rečima, u narednim godinama možemo da očekujemo da će društvene mreže zasnovane na blokčejnu, onlajn transakcije i poslovanja samo rasti i širiti se. To ne znači da će Fejsbuk, Gugl ili Tviter potpuno nestati.

- Ne znam ko će pobediti, ali veb 2.0 kompanije će unositi ideje veba 3.0 u svoje usluge kako bi ostale relevantne - rekao je Drajhurt.

Prema njegovom mišljenju, ljudi će želeti da preuzmu svoje podatke i istoriju pretraživanja i komunikacija na internetu gde god da se nalaze u onlajn svetu. Neće hteti da ti fajlovi ostanu na singularnim platformama koje pripadaju kompanijama.

Ipak, i nesputane slobode mogu dovesti do određenih negativnih posledica.

Decentralizovane društvene mreže su se pokazale primamljivim i mnogim desničarskim grupama, ali Sem Vilijams, osnivač organizacije "Arweave" koja se bavi skaldištenjem podataka onlajn, kaže da veruje da će većina zajednica uspeti da utvrdi koja vrsta izražavanja je dozvoljena, a koja ne.

Profimedia/Joe Raedle
 

Kako smatra, glasanje o pravilima komunikacije je bolje rešenje nego ono što danas nude sve veće platforme.

- Ukoliko se ništa ne promeni, sve više ćemo ići ka stvarnosti gde šaka kompanija, kojima rukovodi mali broj ljudi, gospodari našim iskustvima u sajber prostoru - naveo je on.

Osim toga, važno je i pitanje vladine regulacije. Za sada, država tokene nije regulisala, ali se i to može promeniti.

Blokčejn

Blokčejn je baza podataka koja se ne nalazi na jednom mestu, već je čine manje baze (blokovi) koje su međusobno digitalno povezane, a koje sadrže informacije o digitalnim transakcijama bilo koje vrste: od vlasničkih listova, preko podataka iz knjige rođenih, do ugovora kojima se regulišu autorska prava. Prilikom njihove razmene nema nikakvog regulatora osim same mreže koja sadrži informacije o svim transakcijama koje su ikada izvedene. Blokčejn ima oblik niza binarnih bitova, jedinica i nula koje računari mogu da obrađuju i pojednostavljuju tako da ih ljudi mogu čitati.

Dakle, za razliku od klasične onlajn baze podataka, blokčejn tehnologija omogućava komunikaciju sa nekoliko računara (servera) između kojih se transakcija obavlja. Prvi blokčejn je kreirao Satoši Nakamoto, ali je njegov pravi identitet ostao misterija, te se i dan-danas ne zna da li je u pitanju pojedinac ili organizacija. U svakom slučaju, te 2009. godine osnovan je bitkoin, prva kriptovaluta. Kriptovalute kao način za zaradu danas su veoma popularne širom sveta.

Šta je sa metaverzumom?

Mark Zakerberg je krajem oktobra saopštio da je kompanija "Fejsbuk" zvanično promenila ime i da će se od sada zvati "Meta". Sama društvena mreža će i dalje zadržati ime, te će od sada firma "Meta" biti vlasnica tri velika brenda: Fejsbuka, Instagrama i WhatsAppa.

Kako je naveo, kompanija će se fokusirati na tzv. metaverzum umesto na platforme za društvene mreže.

Virtuelni svet

Umesto da budete vezani za kompjuter, u metaverzumu možete koristiti set koji bi se nosio na glavi, preko očiju, i koji bi služio za ulazak u virtuelni svet koji povezuje sve vrste digitalnih okruženja.

Za razliku od trenutne virtuelne stvarnosti, koja se najčešće koristi u gejmingu, ovaj virtuelni svet može se koristiti praktično za sve - posao, igranje igrica, "odlazak" na koncerte, u bioskope ili samo za druženje.

Ljudi zamišljaju i da će postojati 3D avatari, koji će ih predstavljati u virtuelnom svetu, ali je trenutno sve to još na nivou ideje, što potvrđuje i to što još ne postoji tačno utvrđena definicija metaverzuma.

"Fejsbuk", odnosno "Meta", saopštio je da će raditi na "interoperabilnosti" tako da će korisnici moći da svoje naloge ili avatare upotrebljavaju od sajta do sajta ili od usluge do usluge, a ne samo da se loguju na naloge koje kontrolišu kompanije svaki put kada posete neku novu internet stranicu.

Međutim, ima onih koji smatraju da za Fejsbuk nema mesta na vebu 3.0, koliko god se ta mreža trudila da bude deo naredne generacije interneta.

- Fejsbuk će uvek želeti da dodatno obogati Fejsbuk, a to nije način na koji bi sajber prostor trebalo da funkcioniše - rekao je Vilijams.

Da li je to samo fantazija?

Među kritičarima je i Džejms Grimelman, profesor prava i tehnologije na Univerzitetu Kornel. On kaže da se stalno govori o nekom proizvodu, koji nikako da stigne.

- To je obećani internet budućnosti koji je popravio sve ono što nismo voleli na trenutnom internetu, čak iako je to kontradiktorno - naveo je on.

Prema njegovim rečima, ukoliko se ljudi hrabre da prestanu da svoje lične podatke daju kompanijama, onda blokčejn tehnologija nije rešenje, jer će se time podaci učiniti smo još više vidljivijim i dostupnim javnosti.

Profimedia
 

- To nema nikakvog smisla. Kažu da je problem to što ima previše centralizovanih posrednika. Umesto da imamo dosta različitih aplikacija i sajtova, sve ćemo to staviti na blokčejn, što znači da će sve to stajati na jednom mestu - dodao je on.

Grimelman smatra da su taj ideal, da svi mogu slobodno da koriste informacije, tehnološke kompanije već preuzele godinama ranije.

Evolucija interneta je uvek bila rastrzana između fragmentacije i centralizacije, a kada ode predaleko u jednom smeru, reakcija će ga povući u drugom.

- Blokčejn je interesantan i može da reši neke teške probleme na novi način, ali to ne znači da će novi internet biti izgrađen oko ove tehnologije - rekao je on.

Kako prenosi NPR.org, mnogi koji su se na kriptovalutama obogatili tokom pandemije žele da novostečeno bogatstvo ulože u nešto više od NFT-a.

Veb 3.0 je možda i dalje samo teoretski, ali je pojam koji postoji. I više od pojma.

- Postoje ljudi koji žele da ulože novac, a treba im vizija u koju će zaista i uložiti - naveo je Grimelman.

Dorsi i Mask među najglasnijim kritičarima

Milijarder Ilon Mask kritikovao je ideju metaverzuma koju zagovara osnivač Fejsbuka Mark Zakerberg.

Iako i sam ima veoma futurističke ideje poput odlaska na Mars, kako je rekao, nema vremena za virtuelne svetove niti da život živi kao avatar.

- Ne znam da li sam se "primio" na ovu ideju metaverzuma, iako mi ljudi dosta govore o vebu 3 - rekao je u nedavnom intervjuu.

Profimedia
 

Mask smatra smešnim to da bi ljudi dobrovoljno želeli da na glavama nose setove za virtuelnu realnost tokom dana samo da bi lutali futurističkim virtuelnim pejzažima.

- Naravno, možete staviti TV na svoj nos, ali... da li je to dobro za vas - zapitao se on.

Kako je naveo, kada je bio mali, stalno su mu govorili da ne sedi blizu televizijskog ekrana da ne pokvari vid, a život u metaverzumu znači da opremu za virtuelnu stvarnost morate često nositi.

- Mislim da smo daleko od toga da nestanemo u metaverzumu. Ovo zasada zvuči samo kao neka nova zanimljiva reč - dodao je on. 

Ipak, priznao je da je možda jednostavno "prestar" kako bi razumeo nove tehnologije. 

Zanimljivo je da ni osnivač Tvitera Džek Dorsi nije time oduševljen.

AP Photo/Jose Luis Magana, File
 

Otkad se povukao s mesta izvršnog direktora kompanije, imao je nekoliko zanimljivih opaski povodom ove teme.

Kako smatra, korisnici ne bi zaista posedovali veb 3.0, kako se to zamišlja, već bi iza njega stajale firme za rizično ulaganje koje bi kontrolisale nove veb-sisteme.

Pojedine takve kompanije već ulažu milijarde u svemirska putovanja ili kriptovalute.

Ukratko

- Prema ideji veba 3.0, kriptovalute i blokčejn tehnologija će pomoći korisnicima da "poseduju" novu generaciju povezanih igara, aplikacija i usluga umesto da svu moć prepuste gigantima poput "Gugla", "Majkrosofta" ili "Fejsbuka". Primera radi, posedovanje digitalnog podatka u nekoj novoj igrici može se prebaciti u drugu igricu ili se prodati drugom igraču.

- Ideja je da bi to moglo da unese revoluciju u internet dozvoljavajući svima, ne samo velikim kompanijama, da zarađuju novac i imaju kontrolu nad svim što rade onlajn.

- Ukoliko Dorsi kaže da zaista niko ništa ne bi posedovao, onda je čitava zamisao veba 3.0 laž.

Iako je Dorsi veoma zainteresovan za kriptovalute, uviđa da postoji razlika između veba 3 i bitkoina.

Isto tako, Dorsi smatra da će bitkoin zameniti dolar jednog dana.

 

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike