Čeka nas globalna energetska kriza: Skoro je nemoguće sprečiti je, malo toga može da se uradi

09.10.2021

07:26

0

Cena energenata počela je naglo da raste, a u nekim državama već su počele restrikcije, dok druge pokušavaju da izbegnu taj scenario

Čeka nas globalna energetska kriza: Skoro je nemoguće sprečiti je, malo toga može da se uradi
profimedia-0515802696 - Copyright Profimedia

Cene prirodnog gasa, uglja i nafte rastu velikom brzinom. Globalna energetska kriza uzrokovana vremenskim prilikama i porastom potražnje ulazi u sve ozbiljniju fazu, što je naročito alarmantno uoči zime, kada je potrebno više energije za osvetljavanje i grejanje domova. Vlade širom sveta pokušavaju da nađu način da potrošači to što manje osete, ali priznaju da možda neće uspeti da spreče rast cena.

Sve veći pritisak na države da pređu na čistiju energiju ne olakšava situaciju pred okupljanje svetskih lidera na klimatskom samitu zakazanom za novembar.

U Kini su već počele restrikcije, dok u Indiji elektrane imaju problem sa nedostatkom uglja. Grupe potrošača u Evropi traže da se zabrane restrikcije dužnicima koji nisu u stanju da izmire dugove do krajnjeg roka.

- Skok cena je neočekivana kriza u kritičnom trenutku. Prioritet bi trebalo da budu ublažavanje društvenih uticaja i zaštita ugroženih domaćinstava - rekao je u sredu visoki predstavnik EU za energetiku Kadri Simson.

U Evropi je cena prirodnog gasa skočila na 230 dolara po barelu, za 130 odsto više od početka septembra i više od osam puta više u odnosu na isti period prošle godine, prema podacima Nezavisne robne obaveštajne službe.

Na istoku Azije cena prirodnog gasa je skočila za 85 odsto od početka septembra i sada košta 204 dolara po barelu. Cene su znatno niže u SAD, koje su izvoznik prirodnog gasa, ali su ipak skočile na najviši nivo u poslednjih 13 godina.

Profimedia
 

Pomama oko obezbeđivanja prirodnog gasa takođe povećava cene uglja i nafte, koji se u nekim slučajevima mogu koristiti kao zamene, ali su još gore za klimu. Indija, koja i dalje značajno zavisi od uglja, izjavila je ove sedmice da čak 63 od 135 termoelektrana na ugalj ima zalihe za najviše dva dana.

Ove okolnosti brinu centralne banke i investitore. Rast cena energenata doprinosi inflaciji, koja je već jedan od glavnih strahova u vreme kad globalna ekonomija pokušava da se oporavi od posledica pandemije kovida 19. U zimu bi sve moglo dodatno da se pogorša. 

Ne postoji lako rešenje

Koren krize krije se u sve većoj potražnji za energentima u vreme dok traje ekonomski oporavak od pandemije i u pažljivo uređenom sistemu koji lako može da se poremeti zbog vremenskih prilika i mehaničkih problema. 

Neobično duga i hladna zima početkom ove godine iscrpela je zalihe prirodnog gasa u Evropi, dok je rastuća potražnja sabotirala proces obnavljanja zaliha, koji se obično odvija tokom proleća i leta.

Rastući apetit Kine za tečnim prirodnim gasom onemogućio je popunjavanje ove praznine. Pad izvoza ruskog gasa i neobično hladan vetar pogoršali su problem.

- Trenutni skok cena električne energije u Evropi zaista je jedinstven. Nikada do sada cene struje nisu rasle tako brzo. A tek smo na početku jeseni, temperature su i dalje blage - rekli su klijentima ove nedelje energetski analitičari banke "Societe Generale".

Profimedia
 

To se oslikava na globalnom nivou. U Sjedinjenim Američkim Državama cene prirodnog gasa porasle su za 47 odsto od početka avgusta. Borba za ugalj takođe izaziva skok cene koju mnoge evropske kompanije moraju da plate kako bi mogle da sagorevaju fosilna goriva.

Osim toga, svemu doprinosi i to što su cene nafte ove sedmice dostigle vrhunac u Sjedinjenim Američkim Državama. Banka Amerike nedavno je predvidela da bi hladna zima mogla da utiče na rast cena sirove nafte Brent, koja se uzima kao globalno merilo, do iznad 100 dolara po barelu. Cene nisu bile toliko visoke od 2014.

Stručnjaci smatraju da brzog rešenja za ovaj problem nema. Teoretski bi samo Rusija mogla da poboljša situaciju. "Societe Generale" je istakla da bi brže odobrenje nemačkih vlasti za politički osetljiv gasovod Severni tok 2, kojim bi se gas transportovao direktno iz Rusije u Evropu, u velikoj meri umanjilo krizu.

Vladimir Putin nagovestio je u sredu da bi Rusija mogla da poveća svoju proizvodnju, istakavši da državni gasni gigant "Gasprom" nikada nije "odbio da poveća isporuke svojim potrošačima ako daju odgovarajuće ponude".

Ali Nil Čapman, stariji potpredsednik korporacije "Ekson mobil", istakao je na ovonedeljnoj industrijskoj konferenciji da postoje kratkoročna ograničenja.

Profimedia
 

- Naravno da smo veoma zabrinuti. U našoj industriji, jer je kapitalno intenzivna, ne možete samo uključiti snabdevanje - rekao je Čapman.

Kriza sa velikom cenom

Najbolji scenario, prema mišljenju stručnjaka, bila bi blaga zima, koja bi omogućila da pritisak bude manji u drugom kvartalu 2022. godine.

Ipak, veoma niske temperature koje se očekuju u narednim mesecima napraviće veliki pritisak, posebno u zemljama koje se u velikoj meri oslanjaju na prirodni gas za proizvodnju energije, poput Italije i Ujedinjenog Kraljevstva. Britanija je u posebno nezgodnom položaju jer nema dovoljno skladišnih kapaciteta i jer je dotok električne energije iz Francuske prekinut posle požara koji je isključio glavni energetski kabl.

- Velika Britanija je verovatno najugroženija od svih jakih evropskih ekonomija zbog nestašice zaliha. Ako ih ne bude bilo dovoljno, vlada će verovatno tražiti od fabrika da smanje proizvodnju i potrošnju gasa kako bi se osiguralo snabdevanje domaćinstava - smatra Hening Glojstejn, direktor tima za energiju, klimu i resurse u konsultantskoj grupi "Eurasia". 

Veliki skok cena energenata, koji ne pokazuje znake opadanja, probudio je strah od inflacije, koji je već primorao političare da počnu da razmišljaju o narednim koracima. U avgustu su cene energenata u razvijenim zemljama porasle za 18 odsto, što je najbrži tempo od 2008, a situacija se dodatno pogoršala u poslednjih nekoliko nedelja.

Foto: Pixabay/ Hans Linde
 

Veći računi za struju mogli bi da okrenu potrošače ka kupovini toplije odeće ili da povećaju broj ljudi u restoranima, što bi doprinelo širenju virusa. Sa druge strane, ako bi se od preduzeća tražilo da smanje aktivnosti radi očuvanja energije, naštetilo bi se ekonomiji.

- Postoji strah da će rast cene gasa dovesti u pitanje postpandemijski oporavak Evrope - zaključio je Glojstejn.

Vlade koje su se obavezale da će smanjiti emisije štetnih gasova u atmosferu pokušavaju da pošalju jasnu poruku: da je ovo znak da treba ulagati u obnovljive izvore energije.

- Veoma je jasno da na duge staze treba razmišljati o obnovljivim izvorima energije i ulagati u njih. To će omogućiti stabilne cene i veću nezavisnost, jer se 90 odsto gasa uvozi u Evropsku uniju - rekla je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u sredu.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike