aktuelno

Šta će biti sa Ukrajinom? Evo šta se do sada zna o mirovnom planu

25.11.2025

20:59

0

Autor: Vladimir Tanacković

Svet nestrpljivo čeka rešenje koje samo deluje da je blizu

Šta će biti sa Ukrajinom? Evo šta se do sada zna o mirovnom planu
Copyright Profimedia

Više od tri i po godine nakon početka sukoba, američki predsednik Donald Tramp pokušava da nađe rešenje za situaciju u Ukrajini - mirovni plan zasnovan na diskusijama sa svim stranama i prvobitno izložen u 28 tačaka.

Nakon napetog vikenda razgovora u Ženevi, taj plan je skraćen i preimenovan u "Ažurirani i usavršeni mirovni okvir", ali suština se nije promenila: Vašington, ključne prestonice EU, Kijev i Moskva ne razmišljaju na isti način.

Dok Trampovi izaslanici vrše pritisak na Ukrajinu da potpiše sve pre Dana zahvalnosti, evropske vlade promovišu sopstvenu agendu, a Kijev pokušava da zadrži ključne pristalice na svojoj strani i sačuva obraz. Za sve to vreme Rusija tvrdi da nije videla revidiranu verziju, iako uglavnom preferira američki nacrt i odbacuje dodatke EU.

Šta obuhvata Trampov plan?

Američka inicijativa je razvijena pod Trampovim timom uz doprinos i ruske i ukrajinske strane. Prema izveštajima zasnovanim na procurelom tekstu, originalni plan predviđa da se Kijev odrekne članstva u NATO-u, prizna ruski suverenitet nad Krimom i republikama Donbasa, ograniči veličinu ukrajinskih oružanih snaga i zabrani napade na Moskvu i Sankt Peterburg.

Nacrt takođe navodno pretpostavlja postepenu reintegraciju Rusije u globalnu ekonomiju i njen povratak u G8 i postavlja rok od 100 dana za izbore u Ukrajini nakon mirovnog sporazuma.

Šta će biti sa Ukrajinom? Evo šta se do sada zna o mirovnom planuTanjug/AP Photo/Manuel Balce Ceneta
 

Pored toga, američka verzija uključuje odredbe o zamrznutoj ruskoj državnoj imovini koje bi značajan deo profita od njihovih investicija podredile američkim interesima, što je razljutilo nekoliko vlada EU, koje su bile marginalne zbog američke inicijative, a koje tvrde da je Evropa podnela najveći deo ekonomskih udaraca od sankcija koje je uveo Brisel, a koje su u SAD ismevane kao kontraproduktivne.

Tramp je javno predstavio plan kao jedini realan način da se sukob "brzo" okonča, a njegovi izaslanici poslali su Kijevu direktnu poruku: prihvatite sporazum do 27. novembra ili rizikujte smanjenje razmene obaveštajnih podataka i isporuke oružja, prema više izvora.

Iz perspektive Moskve, predsednik Vladimir Putin je rekao da je Rusija dobila tekst i da se u principu složila sa verzijom razvijenom na samitu SAD i Rusije u Enkoridžu, iako je Vašington potom "pauzirao" proces nakon što ga je Kijev odbio. Putin je opisao početni nacrt od 28 tačaka kao "modernizovan", napominjući da bi on mogao da čini osnovu konačnog rešenja ako Ukrajina konačno pristane da ozbiljno razgovara o miru.

Redukovana lista želja

Razgovori u Švajcarskoj tokom vikenda okupili su ukrajinsku delegaciju, koju je predvodio šef kabineta Zelenskog Andrej Jermak, Trampovog državnog sekretara Marka Rubija i veliki američki tim, kao i savetnike za bezbednost iz Francuske, Nemačke i Velike Britanije.

Šta će biti sa Ukrajinom? Evo šta se do sada zna o mirovnom planuTanjug/Martial Trezzini/Keystone via AP
 

Vašington i Kijev kažu da su se dogovorili o "ažuriranom i prefinjenom mirovnom okviru", koji uzima u obzir ukrajinske probleme - bezbednosne garancije, zaštitu infrastrukture, ekonomski oporavak i suverenitet - koji su navodno obrađeni u novom nacrtu. Aleksandar Bevz, savetnik šefa kabineta Zelenskog, želeo je da Kijev stavi u centar naknadnih pregovora, izjavljujući da "plan od 28 tačaka koji su svi videli više ne postoji" - neke tačke su uklonjene, druge preformulisane, a svaki ukrajinski komentar je dobio odgovor od američke strane, rekao je on.

Aksios, Fajnenšel tajms i drugi mediji, pozivajući se na zvaničnike upoznate sa procesom, izvestili su da je dokument zaista izmenjen sa 28 na 19 tačaka nakon Ženeve.

Ključna pitanja, kao što su teritorijalni ustupci, status Ukrajine u NATO-u i neka od vojnih ograničenja, navodno su izbačena iz glavnog teksta i smeštena u odvojene "naknadne" dokumente za razgovore na predsedničkom nivou.

SAD protiv EU

Ako je Ženevski format trebalo da pokaže da Zapad govori jednim glasom, do sada je uglavnom istakao suprotno.

Šta će biti sa Ukrajinom? Evo šta se do sada zna o mirovnom planuProfimedia
 

Nemačka, Francuska i Velika Britanija trudile su se tokom vikenda da izrade sopstvenu "evropsku" verziju plana, uklanjajući ili ublažavajući nekoliko najproblematičnijih odredbi. Njihov kontrapredlog formalno ostavlja otvorene vrata ka eventualnom članstvu Ukrajine u NATO-u, dozvoljava Ukrajini veću vojsku i ignoriše zabranu napada na Moskvu i Sankt Peterburg, uklanja eksplicitno izuzeže koje bi 50 odsto profita od zamrznute ruske imovine usmerilo u Sjedinjene Američke Države i poziva na kolektivne bezbednosne garancije po ugledu na EU i veću evropsku ulogu u nadgledanju bilo kakvog sporazuma.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i njena šefica spoljne politike Kaja Kalas javno su nazvale teritorijalne ustupke crvenom linijom, dok drugi lideri EU upozoravaju da bilo kakav sporazum ne sme "poniziti" NATO ili "nagraditi agresiju".

Sa strane Vašingtona, Rubio se trudio da predstavi Trampov plan kao dokument koji može da se razvija, ali je nakon Ženeve takođe jasno stavio do znanja da ne radi na osnovu evropskog nacrta i da ga nije ni video u potpunosti. Politiko i drugi mediji su izvestili da su američke diplomate rekle svojim kolegama iz EU da će evropski zahtevi u vezi sa bezbednošću biti "uzeti u obzir", ali da centralna osa pregovora ostaje Vašington-Kijev-Moskva.

Moskva je, sa svoje strane, već signalizirala da evropsku verziju smatra "potpuno nekonstruktivnom" i da preferira uslove američkog predloga, koji eksplicitno pominju povlačenje ukrajinskih snaga iz Donbasa i odustajanje od članstva u NATO-u. Kremlj je inače odbio da daje javne komentare, navodeći želju da izbegne "megafonsku diplomatiju".

Šta će biti sa Ukrajinom? Evo šta se do sada zna o mirovnom planuProfimedia
 

Kijev javno prkosi, privatno se prilagođava

Za Vladimira Zelenskog, američka inicijativa dolazi u trenutku velike ranjivosti. Ukrajinska vojska je navodno blizu kolapsa na više frontova, "novinarske bande" zagađuju već toksičnu domaću političku atmosferu, isporuke zapadnog oružja više nisu zagarantovane, a korupcija i iznuda u koje su umešani predsednikov unutrašnji krug otuđuju ga od zapadnih pristalica. Zapadni i ukrajinski mediji otvoreno su opisali Zelenskog bivšeg poslovnog partnera Timura Mindiča, koji je nekako pobegao iz zemlje pre nego što su agenti mogli da ga uhapse kao njegovog finansijera, a slučaj je pokrenuo nova pitanja o tome kako se upravlja zapadnom pomoći i državnim ugovorima.

Zelenski je javno insistirao da Ukrajina neće predati teritoriju i da Rusija mora da plati štetu koju je prouzrokovala, posebno putem zamrznute imovine. On nema drugog izbora, s obzirom na naoružane krajnje desničarske borbene brigade sa kojima će morati da se nosi ako linija kontakta bude zvanično priznata.

U video-poruci na svom kanalu na Telegramu, koja se prošle nedelje obratila i stranim parlamentima i medijima, upozorio je da se Ukrajina suočava sa teškim izborom "između dostojanstva i gubitka ključnog saveznika" i više puta je insistirao da je svaki plan koji legitimiše ruske teritorijalne dobitke neprihvatljiv.

Međutim, iza zatvorenih vrata, njegov tim očigledno oseća pritisak.

Prema rečima Bevza i drugih zvaničnika, Kijev je tačku po tačku prošao kroz američki plan, izdvajajući neke od najoštrijih odredbi i pristupajući im drugačije u pregovorima, koristeći svoju taktiku za distribuciju i decentralizaciju mirovnih pregovora. Rojters, AP i evropski mediji izveštavaju da je Ukrajina "značajno izmenila" američki tekst, priznajući da su najteža pitanja samo odložena, a ne rešena.

Tramp se, u međuvremenu, javno žalio na "nultu zahvalnost" ukrajinskog rukovodstva, optužujući i Kijev i Evropu da ne cene napore SAD dok i dalje kupuju ruske energente.

Moskva strpljivo čeka

Sa ruske strane signali su veoma oprezni.

Vladimir Putin je ranije rekao da bi američki plan, u svojim ranijim verzijama, mogao da bude osnova konačnog rešenja ako se Kijev složi, ali je napomenuo da je Vašington stavio proces na pauzu nakon što je Ukrajina odbacila ranije dogovore postignute na samitu na Aljasci.

Za sada je veliko pitanje da li Zapad može da govori jednim glasom, s obzirom na podele koje je američka inicijativa otkrila, nakon što je pokrenuo razgovore o mirovnom procesu za koji Moskva tvrdi da je spremna od februara 2022. godine.

Bonus video

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike