aktuelno

Propast Zapada sve je očiglednija: Kako je Evropa sebe dovela na ivicu

28.12.2024

21:07

0

Autor: Redakcija 24sedam

Nekada stabilne zemlje našle su se u velikim problemima

Propast Zapada sve je očiglednija: Kako je Evropa sebe dovela na ivicu
Copyright Profimedia

Pre samo nekoliko godina veći deo zapadne Evrope izgledao je prilično jako i stabilno u međunarodnoj politici. Snažne ekonomije, čvrsti društveni sistemi i "evropske integracije" ostavljali su utisak trajnosti bez obzira na velike geopolitičke preokrete.

Sada je, čini se, situacija malo drugačija,

Sada se priča o slanju "evropskih mirovnjaka" u Ukrajinu, drami oko formiranja vlade u Francuskoj i predizbornoj oluji u Nemačkoj. Postoje pokušaji mešanja u situaciju na Bliskom istoku, a pre svega, poplava neodgovornih izjava zapadnoevropskih političara, prema rečima ruskih zvaničnika.

- U Rusiji, zapadna strana našeg zajedničkog kontinenta je naišla na sumnju, ali i na određenu tugu. Zapadna Evropa je vekovima bila i egzistencijalna pretnja i izvor inspiracije za Rusiju. Petar Veliki je slavno reformisao zemlju kako bi pozajmio najbolje od evropskih misli i kulture. U 20. veku Sovjetski Savez je, uprkos velikim žrtvama, obezbedio pobedu nad nacističkom Nemačkom tokom Drugog svetskog rata. A za mnoge Ruse Zapadna Evropa je dugo bila "Raj", nudeći predah od onoga što je često bila surova stvarnost kod kuće - napisao je za ruski portal "Vzglyad" Timofej Bordačev, programski direktor kluba "Valdaj".

- Ali zapadna Evropa koja je ekonomski nestabilna, politički haotična i intelektualno stagnira više nije ista ona koja je nekada inspirisala reforme i izazivala zavist. To više nije mesto na koje Rusija može da gleda kao na suseda vrednog ugledanja ili čak straha - dodao je on.

Propast Zapada sve je očiglednija: Kako je Evropa sebe dovela na ivicuProfimedia
 

Kako ostatak sveta vidi Evropu

Za većinu sveta problemi zapadne Evrope izazivaju samo radoznalost. Velike sile poput Kine i Indije rado trguju sa različitim zemljama i imaju koristi od njihove tehnologije i investicija.

- Međutim, ako bi zapadna Evropa nestala sa globalne scene, to ne bi poremetilo njihove planove za budućnost. Ove nacije su same po sebi ogromne civilizacije, koje su istorijski oblikovane mnogo više unutrašnjom dinamikom nego evropskim uticajem - ističe Bordačev.

U međuvremenu, afričke i arapske nacije i dalje gledaju na zapadnu Evropu kroz kolonijalizam. Za njih njen pad ima samo materijalne posledice, ali ne izaziva saosećanje.

- Turska vidi evropske zemlje kao plen, stare i oslabljene rivale. Čak i Sjedinjene Američke Države, navodni saveznik, pristupaju krizi na kontinentu sa poslovnom odvojenošću, fokusiranom isključivo na to kako da poboljšaju svoju situaciju na račun Evrope - piše posmatrač.

Zašto se ovo dešava Evropi?

Propast Zapada sve je očiglednija: Kako je Evropa sebe dovela na ivicuProfimedia
 

- Primamljivo je okriviti čudno ponašanje zapadne Evrope za degeneraciju njenih elita. Posle decenija pod patronatom SAD, njeni lideri su izgubili sposobnost da razmišljaju kritički ili strateški. Kraj hladnog rata im je omogućio da vladaju bez ozbiljne konkurencije, što je dovelo do samozadovoljstva i osrednjosti - ističe Bordačev.

- Mnogi od najsjajnijih umova dali su se u posao, ostavljajući politiku onima koji su manje sposobni. Zbog toga zapadnoevropska spoljnopolitička odeljenja sada liče na pokrajinske birokratije, van dodira sa globalnom realnošću - dodaje on.

Širenje EU početkom 2000-ih, koje je obuhvatilo nekoliko malih bivših istočnoevropskih nacija, samo je pogoršalo ovaj problem. Njihova provincijska perspektiva često dominira diskusijama, svodeći složena pitanja na uprošćene, parohijalne brige, smatra posmatrač.

- Danas su političari zapadne Evrope vešti u ubeđivanju sveta, a možda čak i sebe, u sopstvenu nesposobnost. Ali koren problema seže dublje. Zapadna Evropa se suočava sa rastućom kontradikcijom: njena politička beznačajnost sukobljava se sa njenim i dalje značajnim materijalnim bogatstvom i intelektualnim nasleđem. Vekovima su njene zemlje akumulirale ogromne resurse i razvile intelektualne tradicije bez premca. Ipak, njena strateška irelevantnost čini ovu imovinu beskorisnom. Čak i francuski nuklearni arsenal, nekada simbol moći, sada izaziva malo poštovanja na svetskoj sceni - objašnjava Bordačev.

Propast Zapada sve je očiglednija: Kako je Evropa sebe dovela na ivicuAP Photo/Markus Schreiber
Olaf Šolc

Nemačka, ekonomska sila EU, ilustruje ovu nemoć. Uprkos svom bogatstvu, nije uspela da prevede ekonomsku snagu u politički uticaj, čak ni nad sopstvenim poslovima. Uništenje gasovoda Severni tok 2022. godine, za koje su navodno odgovorni njeni američki saveznici, simbolizuje nesposobnost bloka da odbrani svoje interese ili da svoje partnere pozove na odgovornost.

Ujedinjeno Kraljevstvo, koje se često reklamira kao najaktivniji spoljnopolitički igrač zapadne Evrope, igra ovu ulogu uglavnom pod američkim patronatom. Bregzit, uz svu svoju dramatičnost, nije učinio mnogo da promeni ovu dinamiku.

Vek propadanja

Više od 100 godina nakon što je Prvi svetski rat razbio evropska carstva, kontinent je ostao sa resursima kojima više ne može da raspolaže. Najnovija spoljnopolitička "pobeda" EU, prigrljavanje osiromašene Moldavije, naglašava njena ograničenja. U međuvremenu, Gruzija, sa svojom prkosnom vladom, ostaje van domašaja Brisela.

Čak i na Balkanu, uticaj EU je ograničen na zemlje koje su potčinjene NATO-u i potpuno okružene geopolitičkim poretkom predvođenim SAD.

Propast Zapada sve je očiglednija: Kako je Evropa sebe dovela na ivicuProfimedia
 

- Možda je najupečatljiviji aspekt moderne zapadne Evrope njen nedostatak refleksije. Čini se da čak i intelektualna elita kontinenta živi iza zida poricanja, odvojena od stvarnosti. Ovaj stav se proteže i na unutrašnju politiku, gde se uspon nemejnstrim partija odbacuje frazama da glasači "biraju pogrešan put". U spoljnoj politici njeni lideri nastavljaju da se ponašaju kao da njihova mišljenja i dalje oblikuju globalnu politiku, uprkos jasnim dokazima o suprotnom - piše posmatrač.

- Države EU nastavljuaju dalje, nesvesne svoje sve manje moći i globalnog okruženja koje se menja. U teoriji, takva upornost može izgledati vredna divljenja. Ali svetska politika nije igra staklenih perli, kako bi to rekao Herman Hese, a održavanje zastarelih ponašanja samo će ubrzati pad zapadne Evrope. U nekom trenutku čak ni ogromno materijalno i intelektualno bogatstvo više neće biti dovoljno da je održi - dodaje on.

Šta sledi?

Za Rusiju, intelektualna i moralna stagnacija zapadne Evrope predstavlja i izazove i pitanja.

- Istorijski gledano, EU je bila sused koji je inspirisao reforme i oblikovao strategije spoljne politike. Ali kako se baviti snagom u opadanju koja odbija da prizna svoj pad? A ako blok više ne bude značajan pandan, ko će postati novi "ujedinjujući drug" Rusije? - zapitao se Bordačev.

- Ovo su pitanja na koja Rusija mora da odgovori dok se kreće u svetu u kom uticaj zapadne Evrope i dalje jenjava. Kakav god da je odgovor, jasno je da je njena era dominacije završena. Njen pad je nesporan, čak i ako Evropljani odbijaju da ga vide - zaključio je on.

Bonus video

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike